Page 55 - STAV broj 385
P. 55
“Suprug Omer velika je
podrška Renati. On će
kazati: “Moja supruga je
veoma vrijedna. Velika je
žrtva za dobrobit Bošnjaka
i bošnjačke zajednice u
Calgaryju. Ponosan sam na
ono što ona radi. U Kanadi
svi imaju jednake šanse. Na
nama je da se obrazujemo.
Ima pojedinačnih slučajeva
asimilacije. Takvi misle, ako
se asimiliraju, da će biti
uspješniji, što nije tačno.”
Tanzanije, dva mandata je bio gradonačel-
nik Calgaryja. Muslimani Calgaryja su vrlo
obrazovani i finansijski jaki. Dobro pros-
periraju. Imaju jak lobi. Studentska aso-
cijacija žena muslimanki veoma je jaka.
Međutim, u gradu postoje i dvije sigurne
kuće za žene muslimanke koje doživljavaju
porodično nasilje. Otvorila ih je tamošnja
kasnije je prevezen u logor na Manjači. Kad nekada i četvrta generacija muslimana koji Islamska zajednica. Većina žena iz sigurne
smo razmijenjeni u Bosanskoj Krupi, pre- žive u tom gradu. Ima ih iz raznih zemalja kuće, nakon što prenoće u njima ili se za-
bačeni smo u Veliku Kladušu. U tom gradu svijeta. Nastava je na engleskom jeziku. Imaju drže nekoliko dana, vraćaju se muževima i
smo ostali do kraja godine i potom prebačeni i časove sufare i Kur’ana Časnog. Renata je i nastavljaju živjeti s njima.”
u Hrvatsku. Ubrzo je i otac izašao iz logora aktivna volonterka u aktivnostima za potrebe Renata je ponosna što njena djeca već
te smo zajedno otišli u Kanadu. U Kanadi bošnjačke zajednice. Sa 17 godina osnovala četvrtu godinu učestvuju na “Maršu mira”.
živimo od januara 1993. godine. Tamo sam je mekteb u Calgaryju i vodila ga do udaje. Na najbolji način su ona i njen suprug
dovršila osnovnu, te završila srednju školu i Čak je trenutna predsjednica Bošnjačko-ka- Omer na njih prenijeli kulturu sjećanja na
fakultet. Prije dvadeset godina, 2002. godine, nadske zajednice bila njen učenik u mektebu. Srebrenicu. “Naša zajednica je za 11. juli i
udala sam se za Omera Spahića. Te godine O bošnjačkom aktivizmu kaže: “Bošnjaci su ove godine organizirala komemoraciju za
sam se vratila u Bosnu i u Sarajevu smo ži- veoma radini. Uglavnom svi imaju svoje ne- žrtve Genocida nad Bošnjacima u Srebre-
vjeli neke tri godine. Nije se desilo ono što kretnine. Većina redovno dolazi u domovinu. nici. Za tu priliku iznajmili smo veliku salu
smo očekivali tako da smo se 2005. pono- Bošnjačka zajednica postoji od 1974. Tada se kulturnog centra Slovenske zajednice. Na
vo vratili u Kanadu. Još smo tamo. Preko zvala Bosansko-muslimanska zajednica. Za toj komemoraciji je prikazan dokumentar-
ljeta dođemo u Bosnu. Kanimo da se jed- vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu i ni film o Genocidu u Srebrenici. Posjeta
nog dana potpuno vratimo u Bosnu. Svake neposredno poslije nje bila je aktivnija, tako je bila odlična. Čak je bilo više stranaca
godine s djecom provedemo dva i po do tri da su kasnije splasnule njene aktivnosti. Sad nego Bošnjaka. Nažalost, novoizabrana
mjeseca kako bi djeca što više zavoljela Bo- sam i ja član i sekretar Upravnog odbora Boš- gradonačelnica je odbila izdati proklama-
snu i što bolje naučila naš, bosanski jezik. njačko-kanadske zajednice Calgary. Najesen ciju sjećanja na Srebrenicu, na šta je rea-
Nikad nismo dozvolili da u kući pričaju ćemo krenuti s aktivnostima obnove. U pla- girala Bošnjačko-kanadska zajednica Cal-
engleski kako bi što bolje naučili bosanski. nu smo da od septembra otvorimo bosansku gary, kao i Emir Ramić ispred Instituta za
Jedno vrijeme sam ih kažnjavala ako ne is- školu, mekteb. U sklopu Zajednice imamo i genocid u Kanadi.”
poštuju to porodično pravilo. Za pričanje na Bošnjačko udruženje žena.” Suprug Omer velika je podrška Renati.
engleskom u kući oduzimala bih im pokoji Za predsjednicu Udruženja žena iza- On će kazati: “Moja supruga je veoma vri-
dolar od džeparca. Dakle, ne dolazimo mi s brana je Renata. Ona je prostor svoje škole jedna. Velika je žrtva za dobrobit Bošnjaka
djecom u Bosnu samo zbog jezika nego i da dala na raspolaganje za aktivnosti Zajednice. i bošnjačke zajednice u Calgaryju. Ponosan
ona učvrste svoj bošnjački identitet. Mislim Budući da nemaju svoj bošnjački džemat, sam na ono što ona radi. U Kanadi svi ima-
da smo uspjeli u tome.” njen suprug Omer u istom tom prostoru ju jednake šanse. Na nama je da se obrazu-
tokom ramazana predvodi teravih-namaz. jemo. Ima pojedinačnih slučajeva asimila-
OSNOVALA ISLAMSKU PREDŠKOLSKU Renata se osvrnula i na život muslimana cije. Takvi misle, ako se asimiliraju, da će
USTANOVU u ovom velikom gradu: “U Calgaryju ima biti uspješniji, što nije tačno.”
Renata je u Kanadi završila ekonomiju preko 100.000 muslimana. Ako gledamo Ovu priču o uspješnoj bošnjačkoj porodi-
i menadžment. Otvorila je islamsku predš- odakle ih je ponajviše, onda su to Libanci. ci Spahić završit ću Renatinim kazivanjem:
kolsku ustanovu, u kojoj djeca u smjenama U gradu ima više džamija, a džuma se kla- “U Bosni sam rođena i odrasla. Bosna je dio
borave po tri sata. Djeca su druga, treća, a nja na 20 mjesta. Musliman, porijeklom iz mene, a posebno njen i moj Sanski Most.” n
STAV 22/7/2022 55