Page 58 - STAV broj 385

DRUŠTVO

nisu tražili samo to. Tražili su da se re- U želji da se gradi nacionalna predstava generalno se u
forme u Bosni ne sprovode. To već ima
sasvim drugu dimenziju od zahtjeva da ovom krugu historičara ističe dosta toga što je upereno
se sirotinja zaštiti od zloupotreba. To je protiv islamske Osmanske Države i osmanska vlast se želi
nešto čemu sultan nije mogao udovolji-
ti, jer bi u suprotnom i drugi u čitavoj prikazati kao okupatorska, protiv koje je ustao nacionalni
državi tražili to isto. Jednostavno, bio junak Husein-kapetan Gradaščević. Za ove ništa ne znači šta
bi prisiljen odustati od reforme koju je
smatrao neophodnom. su Bošnjaci stvarno htjeli i željeli i da li je za njih islamska
Ahmet Aličić objašnjava i socijalnu Osmanska Država bila okupatorska. Naravno da za njih
bazu “Pokreta”. Naravno da su u pobu-
ni sudjelovali pripadnici različitih slo- nije bila okupatorska. Za nju su se borili i srcem i dušom,
jeva društva, učestvovali su i u drugim životima i imecima, čuvali je i branili.
dijelovima Osmanske Države u kojoj su
se dešavale pobune. Koji će sloj društva
učestvovati, zavisilo je od razloga pobu- zahtjeva prema vlastima jasno se vidi šta istakao da su Osmanlije Evropi dale veli-
ne. Ako je imala vjerski sektaški karakter, se zahtijeva, za koga se zahtijeva i koje ki doprinos, te da su arhitektonski i kul-
učestvovali su pripadnici te sekte, ako se promjene u državno-pravnom sistemu turno oživjeli Balkan i istočnu Evropu.
radilo o zloupotrebama prema raji, uče- treba učiniti. Yerasimos je također naglasio da ne može
stvovala je raja, ako je bio neki drugi ra- Nadalje, šta znači to što neki auto- razumjeti one koji Osmanlije smatraju
zlog, reagiralo se u skladu s tim razlogom. ri kao vrlo pozitivno ističu da je Huse- klasičnim okupatorima. On je naglasio:
Ko je većinom učestvovao? Ako se buna in-kapetan odbio sultanovu ponudu vi- ‘Da su Osmanlije bili okupatori, ne bi
dešava u Anadoliji, sudjeluju Anadolci, sokog vojnog položaja nakon što je tražio mogli pet stotina godina ostati u Evro-
ako u Bosni, učestvuju Bošnjaci. od sultana oprost i dozvolu povratka u pi.’ Vidjevši da njegove riječi ne naila-
Zahtjevi koje su Husein-kapetan Gra- Osmansku Državu i da je tako dokazao ze na razumijevanje, dodao je: ‘Takva je
daščević i oni koji su ga slijedili uputili da voli svoju Bosnu? istina, historiju ne možete promijeniti.’”
sultanu nemaju za cilj da se položaj neke Da li to znači da ona silna galerija iz- Osmanista svjetskog ugleda Halil
društvene grupe kojom se upravlja (raja, vrsnih Bošnjaka, koji su prihvatili visoke İnalcık iznosi sličan stav: “Istanbul je
zanatlije, trgovci) poboljša unutar držav- položaje u Osmanskoj Državi, koji su se kao glavno djelo osmanskog urbanizma
no-pravnog sistema, da im se daju neka srcem i dušom borili i ginuli za islam i očarao svakog posjetioca... Za objektiv-
prava koja inače nisu imali. Protestvuje islamsku Osmansku Državu i nisu diza- nog historičara Istanbul nije okupiran,
se protiv zloupotreba koje su upravljači u li bune protiv nje nisu voljeli svoju Bo- već su ga Turci ponovo izgradili. To je
Bosni činili. Takvih zahtjeva u osmanskim snu? Da li su i ti naši pradjedovi, kako historijska istina.”
arhivima ima na hiljade iz različitih dije- su neki historičari predstavili Ali-pašu Yerasimos i İnalcık odvajaju Osman-
lova Osmanske Države i ti zahtjevi nisu Rizvanbegovića, bili “nelojalni i poni- lije od klasičnih okupatora prvenstveno
okarakterizirani kao socijalni “pokreti”. zni” i izdajnički zato što nisu dizali bune zbog dužine trajanja njihove vladavine
Socijalne dimenzije nekih društvenih protiv sultana? Da li su sudionici Banja- koja bez tolerancije prema drugima i
promjena kroz pobune vide se iz revo- lučkog boja bili ponizni izdajnici? Bili drugačijima i konkretnog doprinosa u
lucionarnih dešavanja 1848. godine. Iz su dokazano junački branitelji Bosne i raznim aspektima kvaliteti života poda-
Bošnjaka. Bošnjaci su stoljećima htjeli nika ne bi bila tako dugovječna. Tako-
da njihova Bosna bude dio islamske dr- đer, ako je većina stanovništva u Bosni
Ako su arhivski dokumenti žave, da oni budu dio islamskog umeta. prihvatila islam i specifičnosti osman-
prvoklasni historijski U vezi s Husein-kapetanom očito se radi ske kulture, ako je prihvatila tu vlast
o nacionalnom romantiziranju koje nije
kao svoju, kako se može tvrditi da je za
izvori, ako je ono što stoji odgovaralo tadašnjoj stvarnosti. Bošnja- Bosnu ova država bila okupator? Smail
u dokumentu nesporno ci su se srcem i dušom stoljećima borili Balić donosi ovakav zaključak: “U tim
uvjetima ne može se govoriti o turskom
za islam i Osmansku Državu koja ga je
kao istinito, a jeste takvo, predstavljala, sviđalo se to nekome ili ne. podjarmljivanju Bosne. Bošnjaci su od-
U želji da se gradi nacionalna predsta-
Husein-kapetan nije tražio va generalno se u ovom krugu historiča- lučivali o sudbini zajedničke države.”
Jedan krug bošnjačkih intelektualaca,
nezavisnost Bosne i Bošnjaka, ra ističe dosta toga što je upereno protiv u želji da ocrne Osmanlije protiv kojih
jer je rekao “mi ne tražimo islamske Osmanske Države i osmanska se, po njihovom mišljenju, Husein-ka-
vlast se želi prikazati kao okupatorska,
petan Gradaščević junački i opravdano
odcjepljenje i nezavisnost”, protiv koje je ustao nacionalni junak Hu- pobunio, na predavanjima i u literaturi
sein-kapetan Gradaščević. Za ove ništa
on je tražio “svoju vlast ne znači šta su Bošnjaci stvarno htjeli i rado ističu kako su “Turci” prodali Bo-
snu Austrijancima i za to uzeli određe-
i da budemo zaštićeni željeli i da li je za njih islamska Osman- nu svotu novca. Oni to predstavljaju kao
da je Osmanska Država mogla nastaviti
ska Država bila okupatorska. Naravno
pod okriljem njegove da za njih nije bila okupatorska. Za nju vladati u Bosni, ali, eto, više je voljela
preuzvišenosti”. Ne traži se su se borili i srcem i dušom, životima i zaraditi na njoj novac pa je napustila,
imecima, čuvali je i branili. Pošto su bili
ostavila Bošnjake i naplatila ovaj čin. O
uspostava Bosne kao posebne većina i željeli njeno postojanje, ona nije tadašnjoj situaciji u kojoj se nalazila Bo-
i drugačije upravne jedinice ni mogla biti okupatorska: “Profesor sna Alija Nametak u okviru drugog kon-
teksta (pokret ef. Džabića) jednostavno
Pariškog univerziteta grčkog porijekla
unutar Osmanske Države. Stephanos Yerasimos je jednom prilikom konstatira: “Da je Turska iole bila neka

58 22/7/2022 STAV