Page 53 - STAV broj 385

Pisaljka je pisaljka
APOKRIFNI FRAZARIJ

Teorije književnosti ne govore o tom
SPIRALNA FABULA

ILI ZAVOJITA PRIČA

Piše: Svaki zavoj pulsira i korespondira s prostorom izvan zavojnice.
Irfan HOROZOVIĆ Dodiruje sve što se tamo događa. Osjeća. Tako je moguće da se u
jednoj priči nalazi nekoliko priča. Jedna se kaza preobražava u drugu.
Tako i gatka. I priča s pričama koje se preobražavaju i dopunjavaju.

apisao sam nekoliko priča koje Trenutak je to kad se svaka priča preo- Ta zavojnica nalik je na grafički pri-
svrstavam u tu zaista rijetku gru- bražava u sasvim novu, onu koju ni slutiti kaz sinusoide. I upravo je tako vidim kao
pu. Kad pročitaš posljednju reče- nismo mogli. Tajnovita vrata čas su otvorena, oblik te priče. Zavojnica priče omogućuje
Nnicu priče, otvara se čitanje druge, čas zatvorena između zbilje i sjene. U kon- prelazak iz jedne priče u drugu. Primjeri
drukčije, kao da je sve dotad bila u sjeni, cept spiralne fabule, na neki način, spada i iz mojih priča:
opsjena. Kao u iznenadno otvorenom pro- oblikovanje knjige. Liku iz Prodavnice noževa učini se da
lazu niz stepenište spirale. Knjiga Iluzionistov grob i lebdeća žena vidi sebe u ogledalu. Vidi zapravo sebe u
Spirala pokazuje svoje mogućnosti. oblikovana je tako. Grafički dizajner bio je drugoj priči. Ćamil iz Hodočasnika okon-
Teorije književnosti, naravno, ne go- Dobrilo Nikolić, urednik u Prosveti. Nakon čava u jednoj priči kako bi se probudio u
vore o tom. kratkog razgovora o opremi knjige, pitao drugoj. Ostarjeli muškarac i žena sanjaju
To je nešto što se jednostavno obliko- me je postoji li u njoj nešto što asocira na svoju bezvremenu ljubav kraj jezera i pro-
valo u mojoj radionici, u laboratoriju ko- voz i pogled iz njega. Odgovorio sam mu da nalaze je u snovima.
jeg nismo uvijek svjesni dok se ne pokaže je iz tog voza moguće vidjeti jedino Brue- To je viđenje priče Kraj jezera. Mirza
u svoj svojoj jasnosti. gelovu Babilonsku kulu. Kurjak, po priči nepouzdanog pripovjeda-
Svaki zavoj pulsira i korespondira s To je bio ključ za grafički izgled knjige. ča, izlijeće i nestaje iz zida smrti. Za nj je to
prostorom izvan zavojnice. Dodiruje sve Na poleđini te knjige piše: magijski trenutak. Ni pomisliti ne bi mo-
što se tamo događa. Osjeća. – Koja je najkraća priča? gao kako se Mirza zapravo našao u drugoj
Tako je moguće da se u jednoj priči na- – Ona koja se sva skriva u naslovu. priči. To je piščevo objašnjenje i uvjerenje
lazi nekoliko priča. Jedna se kaza preobra- Danas tu mogu dodati samo kako ani- u opisani događaj Nestanka Mirze Kurjaka.
žava u drugu. Tako i gatka. I priča s priča- mirani Babilonski toranj Bruegelov može biti Naravno, tu je i Salon gluhonijemih krojači-
ma koje se preobražavaju i dopunjavaju. i iluzionistov grob i lebdeća žena. ca. Naslućivanje se preobražava u zbilju.
Napisao sam nekoliko takvih priča Tako grafičko rješenje Pietera Bruege- Međutim, zavojnica je putokaz za posve
(Prodavnica noževa, naprimjer, te Hodoča- la Starijeg magično podsjeća na stoljećima drukčije čitanje.
snik, Kraj jezera, Nestanak Mirze Kurjaka, mlađeg Mauritsa Cornelisa Eschera. Postoji još nekoliko priča o kojima sad
Salon gluhonijemih krojačica i...). Vjerujem Spirala uvijek svoju logiku i tajne. ne bih. Trenutak čitanja ih otvara ili ne. Či-
da ono što je skriveno u tim pričama zra- Nužno ih je samo naslutiti i otkriti. tač to sam može otkriti. Nadahnuti trenutak
či naslućivanjem njihove dubine. I čini ih Kad si na stepeništu u staroj munari, nekad je promašen (kao da je napukla zavoj-
još dubljim. svejedno ideš li gore ili dolje, putuješ pu- nica na mjestu gdje je ulaz u novu priču).
Bez obzira na to koliko pažljivo bio tem koji ti zapravo nije poznat. Ideš li ka Mislio sam o svemu tome dok sam čitao
pripremljen, završni trenutak izuzetno je višnjem ili se spuštaš u svijet svakodnevi- Dragišu Živkovića i njegovu teoriju (mno-
važan. To je ogledalo. Tu su vrata između ce, ne znaš? To stepenište drhti u svijetu i gima je to bio srednjoškolski udžbenik, ali
dvije priče. Između dva čitanja. I apokri- dijeli svoj damar s neočekivanim. Dok se i uvod u književnost). Uvod u književnost
fno čitanje. uspinješ ili spuštaš, priča je jasna. Svaki (Škreb, Petre). Kakva knjiga! Kakav zbor-
Lupus in fabula. Vuk u priči. Očigledna je iskorak iz toga otvara novi prostor. nik! Potom je moj profesor Milivoj Solar na-
drevnost priče. Nije to samo naše poslovič- Prostor različite zbilje. pisao svoju teoriju književnosti. Krunoslav
no Mi o vuku, a vuk na vrata. Primjer je to Tako je u životu. Pranjić (jezik i književno djelo) i Zdenko Le-
zajedničkog pulsiranja i različitog viđenja Tako je i u priči. šić (jezik i književno djelo, također, te teori-
istog koji nastavlja živjeti u vlastitom pro- Priča u kojoj se odjednom možemo za- ja književnosti) bili su mi prijatelji. Nisam
storu. Na isti način ponaša se opomena Ne desiti posve je drukčija od one koju prepo- im govorio nikad o otkrićima svoje fabule.
spominji u džungli njegovo ime. Zašto? Jer će znajemo. Preobražena. Vidimo je kao što Možda su to u čitanju prepoznali.
ga to dozvati i doći će smrt. Zato što to svi sebe vidimo u njoj – kroz prizmu. Znamo Kod Wolfganga Kaysera i Borisa Toma-
znaju i nazivaju ga Starim ili Brkatim kako da je lice naše, ali drukčije je. ševskog nije zapisano ništa od tog. Zašto i
se ne bi prepoznao i pojavio u svojoj sva- Riječi u priči su iste, ali njihovo je zna- bi? To je nešto što poneko osjeti, a samo
kodnevnoj priči. To je priča koja živi stolje- čenje drukčije. Kao u nekoj vašarskoj igri. izuzetno tankoćutni vide.
ćima. I u koju svi vjeruju. Od opasnih rije- Sve je zbog zavojnice. I želje koju je zavoj- I to je završetak mog apokrifnog ogle-
či i gradnji s njima nastaje više lica života. nica prepoznala i usisala. Tako se to zbiva. da, tj. početak drukčijeg čitanja. n

STAV 22/7/2022 53