Page 54 - STAV broj 385

DRUŠTVO

Spahići iz Calgaryja
NE DOLAZIMO S DJECOM U

BOSNU SAMO ZBOG JEZIKA

NEGO I DA UČVRSTE SVOJ

BOŠNJAČKI IDENTITET

“Kanimo da se jednog dana potpuno vratimo u Bosnu. Svake godine s djecom provedemo
dva i po do tri mjeseca kako bi djeca što više zavoljela Bosnu i što bolje naučila naš, bosanski

jezik. Nikad nismo dozvolili da u kući pričaju engleski kako bi što bolje naučili bosanski. Jedno
vrijeme sam ih kažnjavala ako ne ispoštuju to porodično pravilo. Za pričanje na engleskom
u kući oduzimala bih im pokoji dolar od džeparca. Dakle, ne dolazimo mi s djecom u Bosnu
samo zbog jezika nego i da ona učvrste svoj bošnjački identitet. Mislim da smo uspjeli u tome.”

Piše: Bajro PERVA Kad dođem u Sanu (Sanski Most), imam ugradnju keramičkih pločica, a Renata je
svoju raju. Imamo svoj korzo. Svake godi- osnovala Islamsku predškolsku ustanovu,
ne u Bosni provedem ljetne ferije. U Bosni koju danas pohađa oko 100 mališana iz mu-
uli i august jesu mjeseci u godini kada budem oko dva i po mjeseca.” slimanskih familija nastanjenih u Calgaryju,
u matičnu domovinu Bosnu i Herce- Njena mlađa sestra Ajna, učenica 9. ra- a porijeklom iz raznih etničkih zajednica iz
govinu dolazi najviše njenih sinova zreda osnovne škole, o svom trećem zaredom brojnih zemalja svijeta.
Jrasutih po svim meridijanima svijeta. učešću na “Maršu mira” kaže: “Meni je ovo O svom susretu s Kanadom i prvim godi-
Dolaze da posjete najmilije, da zavičajnim bio treći odlazak na ‘Marš mira’. Sve vrijeme nama zajedničkog života s Omerom Renata
ambijentom napune baterije i da se, daka- puta razmišljala sam o ubijenim osobama u Muminhodžić-Spahić će reći: “Rođena sam
ko, odmore. Omer i Renata Spahić svake Genocidu, a posebno o mojim vršnjacima 1978. godine u Sanskom Mostu. U Sani sam
godine dođu iz dalekog Calgaryja (Kanada) kojima ne bijaše suđeno da odrastu. Sestra živjela do juna 1992, kad smo protjerani iz
kako bi njihovih četvero djece školske fe- i ja pričale smo vršnjacima u Kanadi o po- našeg grada. Izbjegli smo u Bosansku Kru-
rije provelo u Sanskom Mostu, Renatinom činjenom genocidu nad našim narodom. pu. Na mostu u ovom gradu razdvojene su
rodnom gradu. U mom razredu ima dobar broj muslima- žene i djeca od muškaraca. Žene i djeca su
Posjetio sam ih u njihovoj porodičnoj na porijeklom iz drugih zemalja. I oni su razmijenjeni za srpske vojnike. Otac je zatvo-
kući koju su devet godina gradili. Bili su svi privrženi islamu, poste ramazan, klanjaju.” ren u logor. Prvo je bio u školskoj dvorani, a
na okupu osim najstarijeg sina Abdulkeri-
ma, koji još nije stigao iz Kanade. Kćerke PRVI PUT VIDJELI SE NA AERODROMU
Ranija i Ajna još uvijek su evocirale uspo- Omer Spahić iz Vitinice ponad Sapne
mene s “Marša mira”, na kojem već četvrtu i Renata Muminhodžić iz Sanskog Mosta
godinu redovno učestvuju. Najmlađi Ad- prvi put su se vidjeli na Zagrebačkom aero-
nan, koji još nije pošao u školu, igrao se s dromu. Do tada jedno o drugom ponešto su
vršnjacima iz komšiluka. čuli u preporukama njihovih prijatelja da
Ranija je ove godine završila gimnaziju i bi bili odličan par. Inače, od 1993. godine
pred njom je obaveza da upiše fakultet. Evo Renata je s roditeljima stanovnik Calgaryja.
njenog sjećanja s puta sjećanja na žrtve Ge- Helem, kad je čuo da Renata iz Kanade do-
nocida nad Bošnjacima u Srebrenici. “Ovo lazi u svoju Bosnu, otišao je na Zagrebački
mi je bilo četvrto učešće na ‘Maršu mira’. aerodrom da je dočeka i upozna. I desila se
Genocid u Srebrenici bio mi je glavni mo- ljubav na prvi pogled. Momačko-djevojač-
tiv da krenem na ‘Marš mira’. Moji vršnjaci ka romansa nije dugo trajala. Uplovili su
u Calgaryju gotovo ne znaju ništa o Bosni. u bračnu luku i za 20 godina bračnog sta-
Rođena sam 2004. u Calgaryju (Kanada). ža stekli četvero djece. Danas su ugledni
Bošnjakinja sam i Bosanka. U kući govori- članovi bošnjačke zajednice u Calgaryju,
mo bosanski, a u školi engleski. Više volim četvrtom gradu po veličini u Kanadi. Ima-
bosanski jezik, a lakše govorim engleski. ju svoje biznise. Omer je vlasnik firme za

54 22/7/2022 STAV