Page 79 - STAV broj 184

ortodoksni islam ni vodeći
vjerski poglavar kao u kr-
šćanstvu. Također, rani mu-
slimanski racionalisti bili su
teolozi, a ne sekularni filozo-
fi”, piše Morgan, primjeću-
jući ironičnom činjenicu da
su racionalistički nastrojene
mu’tezile postale intelektualni
saveznici dinastičkom i impe-
rijalnom abasijskom hilafetu,
dok su tradicionalisti, nekad
nazvani i konzervativcima, u
razmatranju pitanja vlasti za-
stupali ideju blisku ranoj islam-
skoj demokratiji.
Kako bi se odupro nasr-
tajima tradicionalista i tako
legitimirao vlastito pravo na
tron, El-Me’mun pokreće mi-
hnu, jednu vrstu inkvizici-
je protiv antimu’tezilizma. U
El-Me’munovom naletu stradali
su mnogi tradicionalni učenja-
ci, a među njima i imam Ahmed
ibn Hanbel, jedan od osnivača
četiriju velikih pravnih škola
islamskog mišljenja.
“Kao i većina vladara onda i
sada, El-Me’mun neće znati kako
se nositi s protivnikom kao što
je Ibn Hanbel. Naredit će njego-
vog zatvaranje i ispitivanje pred
racionalističkom minhom. Ibn
Hanbel će čak biti mučen u nadi
da će se odreći vlastite tradiciona-
lističke vizije islama. I kroz sve to,
Ibn Hanbel će se ponašati dostojanstveno,
poslušno prihvatajući zatvor i mučenje,
ali odbit će se pridružiti mu’tezilama”,
piše Morgan, ističući da kampanja pri-
silne lojalnosti teološkom racionalizmu
na kraju ipak nije uspjela, a da je sam Ibn
Hanbel nadživio svoje mučitelje i bio po-
štovan kao heroj.
El-Me’mun je toliko volio nauku da,
kada nadmoćno pobjeđuje bizantijskog
cara u borbi, kao danak ne traži zlato, već
primjerak Almagesta, Ptolomejeve heleni-
stičke zbirke misli o astronomiji, napisane
oko 150. godine. Naređuje da se u Bagdad
dovedu izvanredni mislioci iz svih kraje-
va svijeta, a halifa ih smješta u znamenitu
Kuću mudrosti, sagrađenu 830. godine.
Tu će se naći Muhammed el-Havarizmi,
kojeg će se kasnije smatrati ocem algebre i
imeniteljem algoritma; braća Benu Musa,
mladi sinovi El-Me’munovog astrologa,
vrsni matematičari, astronomi i inžinjeri;
Husejn ibn Ishak, nestorijanski liječnik
upamćen kao jedan od najutjecajnijih ra-
nih prevodilaca, koji će na arapski jezik
prevesti grčku filozofiju i spise Galena,
liječnika iz drugog stoljeća; El-Kindi,
vjerovatno najpoznatiji arapski filozof...
“Uz Kuću mudrosti u IX i X sto- ZNANJE DONOSI MOĆ
ljeću, abasijski Bagdad dosegnut će vr-
hunac svog intelektualnog utjecaja, is- Prema izvorima koje na-
punjavajući san El-Me’muna i Haruna vodi Morgan, jedna privatna
er-Rešida da bude istinsko središte svi- biblioteka u vlasništvu jed-
jeta u svakom pogledu”, piše Morgan. nog trgovca bila je toliko ve-
Izgradnju Kuće mudrosti kao krovne lika da je bilo potrebno 140
institucije islamskih intelektualnih deva kako bi se sve knjige
stremljenja pod abasijskom vlašću pra- preselile s jednog mjesta na
tila je i izgradnja dvaju astronomskih drugo. Jedan dvorski naučnik
opservatorija na ravnicama Iraka, gdje odbio se preseliti na drugo
su astronomi nastojali dokumentirati mjesto i prihvatiti bolji po-
mapu svemira. sao jer je njegova biblioteka
bila tolika da je sam katalog
Zbog El-Me’munove podrške astro- njegovih naslova bio ispisan
nomiji, svijet će kasnije jedan od kratera u deset svezaka, a za preselje-
na Mjesecu nazvati njegovim imenom. nje je bilo potrebno 400 deva.
Naučnu revoluciju omogućila je tehno-
logija proizvodnje papira, uvezena neko- U vrijeme El-Me’muna
liko desetljeća ranije. Iako je u Kini ova počele su se osnivati medre-
tehnologija bila rezervirana za kinesku se, doslovno “škole”, koje će
klasu književnika, primjećuje Morgan, se kasnije razviti u prve uni-
muslimani su, preuzevši tehnologiju, verzitete i uspostaviti obrazac
dostigli nivo masovne proizvodnje koji visokog obrazovanja koji će
nije bilo moguće dostići s pergamentom naći svoj izraz u kasnoj sred-
upotrebljavanim u Evropi. Tako je proši- njovjekovnoj Evropi. U svemu
rena opća pismenost, a ona je omogućila tome, Kuća mudrosti imala je
širenje monumentalnih djela islamske posebno mjesto. Sadržavala je
kulture, te dostupnost znanja kroz jav- “zvjezdarnicu, bolnicu, bibli-
ne i privatne biblioteke. oteku i istraživačke programe
iz oblasti retorike, logike, me-
tafizike, teologije, algebre, tri-
gonometrije, geometrije, fizike,
biologije, medicine i farmako-
logije”, piše Morgan. Ovaj na-
učni poticaj kojeg je pokrenuo
El-Me’mun predstavljat će temelj
za opći napredak u narednim četirima
stoljećima.
“Prva velika urbana bolnica na svijetu
bit će izgrađena u X stoljeću. Osnovane
su dvije medrese. One će izrasti u svjetske
univerzitete, Nizamija u XI i Mustansirija
u XIII stoljeću. Mustansirija će ponuditi
studentima besplatnu školarinu, medicin-
sku njegu, stan i hranu. Opservatoriji će
niknuti na Šammasiji i bit će povezani s
Kućom mudrosti, te u privatnim kućama
slobodnih astronoma kao što su El-Ha-
san i braća Benu Musa. Do XIII stoljeća
Bagdad će imati 36 javnih biblioteka i
100 knjižara”, piše Morgan.
Postavši centrom svekolikog svjet-
skog znanja, Bagdad je uveličao i svoju
političku, ekonomsku i vojnu moć. Pove-
zan kod Basre nizom kanala s okeanom,
riječni grad Bagdad također postaje glo-
balna morska luka sa sve većim značajem
u pomorskoj trgovini, koja seže do Indi-
je, Kine, Afrike i Južne Evrope. Već po-
četkom 10. stoljeća, zaključuje Morgan,
Bagdad je bio najsofisticiraniji i najmo-
derniji grad na svijetu. Do toga je, prije
svega, dovela koncentracija nauke i zna-
nja u njegovim zidinama.
(Nastavak u narednom broju)
STAV 13/9/2018 79