Page 74 - STAV broj 184
P. 74
kultura
Izložba “Tuzlanski umjetnici kroz vrijeme” u Muzeju Istočne Bosne
Zadužili Tuzlu svojom
umjetnošću i ljudskošću
Piše: Alma ARNAUTOVIĆ Iz Tuzle su potekli brojni vrhunski slikari i vajari, koji su se u
ovaj grad uvijek rado vraćali, neki i zauvijek. Oni i danas žive
Likovna umjetnost u Tuzli ima blista- kroz svoja djela, kaže njihov kolega Zdravko Novak
vu i dugu prošlost. U ovom su gradu
rođeni, živjeli ili su radili umjetni- umjetnička djela danas se čuvaju na tri- je o istaknutom slikaru i arhitekti svjet-
ci čija su djela ostavila dubok trag u ma lokacijama u Bosni i Hercegovini: u skog glasa, koji se nesebično zalagao za
društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, a Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu te u ideje mira. Nakon što mu je u bivšoj Ju-
njihov je talent priznat i širom svijeta. Da Međunarodnoj galeriji portreta i Muzeju goslaviji presudom iz 1946. godine odu-
bi podsjetili na njihove vrijednosti i upo- Istočne Bosne u Tuzli. zeta sva pokretna i nepokretna imovina,
znali zainteresirane o kakvim je velikanima s porodicom je od 1955. živio u Peruu,
riječ, uposleni u Muzeju Istočne Bosne u Todor Švrakić (Prijedor, 1882. – Sara- dok je posljednjih 20 godina života pro-
Tuzli organizirali su izložbu i predstavi- jevo, 1931) također je radio u Tuzli, kao i veo u gradu Palma de Mallorca. Portreti
li odabrane radove nekih od umjetnika. Kosta Hakman (Bosanska Krupa, 1889. po kojima je čuven na ovima prostorima
– Opatija, 1961), koji je osnovnu školu i jesu portreti Husein-kapetana Gradašče-
Akvareli, grafike, skulpture i ulja na gimnaziju, u to vrijeme jednu od najjačih vića i dr. Mustafe Mujbegovića, prvog
platnu, različiti formati i motivi nastali u Bosni i Hercegovini, pohađao u Tuzli. tuzlanskog pedijatra. Kristian Kreković
su u trenucima inspiracije ljudi o kojima u Tuzli ima svoju ulicu, a 2006. godine
je malo toga zapisano, a o čijim se životi- Adela Ber-Vukić (Tuzla, 1888. – Sara- u Franjevačkom samostanu otvorena je
ma još manje zna. jevo, 1966) prva je bosanskohercegovačka galerija koja nosi njegovo ime.
školovana slikarka. Nakon završetka Više
NEPREKIDNA VEZA S GRADOM SOLI djevojačke škole u Sarajevu, a nešto kasni- Franjo Leder (Tuzla, 1905. – Tuzla,
je upisala je i Učiteljsku školu u Sarajevu. 1963) prvi je tuzlanski kipar, a studirao je
Temelje likovne umjetnosti u ovom Otišla je u Beč, gdje je pohađala privatnu u Zagrebu. “Borbom ka slobodi”, najveću
industrijskom gradu postavio je Ðorđe slikarsku školu, kao i Umjetničku školu skulptorsku kompoziciju u reljefu rađenu
Mihailović (1875–1919), prvi akadem- za žene. U vrijeme kada je Ber postala prva u Tuzli, za koju je dobio brojne pohvale od
ski bosanskohercegovački slikar, koji se školovana slikarka, žene u Bosni i Herce- ljudi koji su znali šta su likovne vrijednosti,
školovao u Beogradu i Münchenu. Mi- govini tek su počele da se opismenjavaju. uništili su fašisti, kao i još nekoliko skul-
hailović je sklonost prema slikarstvu ptura, poprsja, statua i gipsane ornamen-
otkrio tek u 25. godini, nakon što je u Kristian Kreković (Modriča, 1901. tike. Iz očaja, ovaj je umjetnik postao rav-
Trstu završio trgovačku školu. Njegova – Palma de Mallorca, 1985) djetinjstvo i nodušan prema svemu, što ga je na kraju i
mladost proveo je u Tuzli, odakle je, na- fizički uništilo. Prijatelji su mu pokušavali
kon završene gimnazije, otišao studirati
likovnu umjetnost u Beču i Parizu. Riječ
74 13/9/2018 STAV
