Page 78 - STAV broj 184
P. 78

Feljton

Izgubljena historija (2)

Bagdad, grad
hiljadu svjetova

Knjiga Izgubljena historija predstavlja intrigantan presjek islamske civilizacije iz ugla jednog nemuslimana.
Shvativši da na Zapadu postoji ogromno nerazumijevanje islamskog naslijeđa, Michael Hamilton
Morgan, politolog, romanopisac i diplomata, odlučio je napisati knjigu u kojoj će podsjetiti na doprinos
islama svjetskoj civilizaciji. Na prigovore da iskrivljuje historiju naglašavajući samo ljepšu stranu veoma
kompleksne civilizacije, Morgan odgovara da on tek uravnotežuje nepotpunu i iskrivljenu sliku prezentiranu
nemuslimanima. Ne skrivajući oduševljenje naslijeđem muslimanskih naučnika, umjetnika i filozofa, autor,
pripovijedajući nekad i u prvom licu, pokazuje na primjeru civilizacije u kojoj je islam imao vodeću ulogu da
razum i vjera mogu biti jedno. Ova knjiga odbacuje bipolarnu logiku i ne nastoji prezentirati jedan period
kao zlatno doba islamske misli, već se fokusira na mnoga zlatna doba islamske civilizacije, uključujući
dostignuća mislilaca iz Centralne Azije, Osmanskog carstva i mogulske Indije. Istovremeno, knjiga je to o
razmjeni civilizacijskih dobara između islamskog i kršćanskog svijeta

Michael Hamilton Morgan, Izgubljena historija, Centar za napredne studije, Sarajevo, 2017. godine, 356 stranica

 Piše: Hamza RIDŽAL                              IZMEĐU INKVIZICIJE                          učenju primjetni elementi grčke filozo-
 	hamza@stav.ba                                  I KUĆE MUDROSTI                             fije, koja u intelektualnu arenu islamske
                                                                                             misli dolazi iz triju izvora: perzijske ari-
Dvije rivalske porodice, dinastije i                 El-Me’mun je podržavao mu’tezile,       stokratije, kršćanskih liječnika i teologa
           vizije, pobornici iste vjere i pote-  racionalističku struju u korpusu islam-     te paganskih Sabejaca iz Harana.
           kle iz svetog grada Meke, pokre-      ske misli, zbog toga što je njihova teolo-
           nule su dva zlatna doba islamske      gija podržavala državu kakvu je on želio        “Strani istraživači, pišući stoljećima
 civilizacije. Abasije sa sjedištem u Bagda-     graditi. Mu’tezile, kao autonomna grana     kasnije, pojednostavit će političko-vjer-
 du i Emevije sa sjedištem u Kordobi nisu        islamske misli, vjeruju da je razum ključ   ski procvat na borbu između ortodok-
 toliko bile usredotočene na vojna osvaja-       do mudrosti i Boga. Ipak, u njihovom su     snih i racionalista, a zapravo ne postoji
 nja i stjecanje plijena koliko na izgradnju
 dvaju središta misli, izuma i kreativnosti.
 Njihov utjecaj na svijet, piše Morgan, na-
 likovat će legendi, jer su te dvije kulture
 potaknule neke od najvećih ideala koje je
 svijet vidio, od evropske dvorske ljubavi i
 trubadura do Šeherzadinih priča iz Hilja-
 du i jedne noći, od filozofije Maimonide-
 sa do modernog univerziteta, od moder-
 ne medicine do pluralnog društva. Kao
 predvodnik tog progresa, u maglinama
 izgubljene historije nazire se Bagdad iz
 9. stoljeća, na čelu s halifom El-Me’mun,
 sinom Haruna er-Rešida.

78 13/9/2018 STAV
   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83