Page 40 - STAV broj 268-269

POLITIKA

SUKOB SA ŠPANCIMA
Richthofen je čuo da engleski RAF koristi taktiku “terori-
stičkih bombaških napada”, napada na civile kako bi među nji-
ma sijao strah i paniku. Tako je izvedena prva akcija kada je 31.
marta 1937. godine uništen lijepi gradić Durango. Bio je to po-
četak Richthofenovih eksperimenata. Za te je akcije dobio po-
dršku italijanskih generala Ettorea Basticoa i Vincenza Velardija,
koji su se zalagali za bombardiranje gradskih središta smješte-
nih u pozadini radi demoraliziranja republikanaca. Čak je i sam
Mussolini bio snažni zagovornik ovakvog načina borbe. Nakon
Duranga, uništen je i gradić Ochandiano. Richthofen je bio više
nego zadovoljan razornim psihološkim učinkom napada, ali i po-
red tih napada, republikanci su se i dalje držali, za što je Richt-
hofen optuživao španske oficire i njihov slab učinak u borbama.
Jedne je prilike bio potpuno sluđen kada je čuo da je koman-
dant tenkovske čete neposredno prije bitke otišao na dopust u
Sevillu. Onaj koji ga je zaista izluđivao bio je general Mola, ko-
jeg je optužio da je “previše mekan” pa je s njim nekoliko puta
imao direktne okršaje, čak i pred Francom. Ogorčenje učinkom Legija “Condor”
španskih oficira i sporo napredovanje prema Bilbau bili su ključ-
ni da donese odluku o brutalnom udaru na grad Guernica, u ko-
jem su uglavnom boravili civili. Odluku koju je donio podržalo
je nekoliko italijanskih oficira.
Sažetak onoga što se dogodilo objavio je u svom članku dopi-
snik lista The Times George Steer 28. aprila: “Guernica, najstariji
grad Baskijaca i središte kulturne tradicije, potpuno je unište-
na. Bombardiranje ovog otvorenog grada, smještenog na velikoj
udaljenosti od fronte, trajalo je tačno tri i četvrt sata, tokom ko-
jih je snažna zračna flota sastavljena od tri vrste aviona nepre-
kidno bacala bombe težine do hiljadu funti i preko tri hiljade
aluminijskih zapaljivih projektila... Avioni su u međuvremenu
brzo nadlijetali iznad središta grada i mitraljezom gađali civil-
no stanovništvo koje je tražilo utočište.” Bilbao je pao 19. juna.
Šezdeset jednu godinu nakon napada, 24. aprila 1999. godine,
Parlament Njemačke službeno se ispričao građanima Guernice
zbog uloge koju je Legija “Condor” odigrala u bombardiranju
grada. Njemačka vlada također se složila i pristala promijeniti
imena nekih njemačkih kasarni nazvanih po pripadnicima Le-
gije. Španija se do sada još nije službeno ispričala gradu koji je
sravnjen sa zemljom u ime Francovog režima.

PICASSOVA SLIKA
Prva asocijacija, kada se danas spomene Guernica, vjerovatno
je svima najčuvenija istoimena slika Pabla Picassa. Nalazi se u ma-
dridskom Muzeju kraljice Sofije, a prešla je dug put sve dok nije Picasso i “Guernica”
dospjela do španske prijestolnice. Stručnjaci koji rade u madrid-
skom muzeju godinama su istraživali njezinu historiju, ali i histo-
riju svih dokumenata u vezi s muralom. Profesor Rocío Robles s
Univerziteta Complutense u Madridu, voditelj istraživanja, “kopao”
je godinama po dokumentima, muzejima, porodičnim arhivima...
Priča o tom radu počinje u januaru 1937. godine, kada je Vlada
Španije naručila od Picassa sliku veličine 11 x 4 metra: Planirali
su je za španski paviljon na “Expu”, koji se te godine održavao u
Parizu. Od 1. maja na tavanu pariške zgrade u kojoj je živio umjet-
nik iz Malage provodi nekoliko dana pripremajući brojne skice,
njih ukupno 62, prije nego što je stao pred prazno platno. Desetog
maja počeo je slikati svoje djelo dimenzija 3,51 x 7,82.
Nekoliko dana ranije, 26. aprila, baskijski grad Guernica bom-
bardiran je i opustošen. Priča o tome brzo kruži među Špancima
u Parizu, a brzo počinje odjekivati u i francuskim novinama. Ko-
mentari i crno-bijele slike koje se svakodnevno pojavljuju u novi-
nama Picassu daju inspiraciju za rad na slici. To je bio, kako kažu
poznavatelji njegovog rada i života, rijedak trenutak kada se Picasso
uključuje u probleme društva i na trenutak ostavlja svoj privatni
život, a to je ono što ga je inače najčešće inspiriralo.

40 23/4/2020 STAV