Page 36 - STAV broj 234
P. 36
SVIJET
Dvije godine od
“genocidne namjere”
ada su mijanmarski dužnosnici prošli masovna ubistva i silovanja i da je izve- ali pod specifičnim uvjetima, uključujući
Kmjesec obišli izbjegličke kampove u dena “s genocidnom namjerom”. Vojska garancije za državljanstvo i sigurnost i
Bangladešu, pozvali su muslimane Ro- negira gotovo sve navode koje su izbje- poboljšanja uvjeta života za Rohinje koje
hinje da se vrate u svoju zemlju iz koje glice iznijele tokom, kako je rekla, legiti- se još nalaze u Mijanmaru. Mnogima od
su izbjegli. Tokom posjete su dijelili let- mne protuterorističke operacije. Prošlog njih uskraćeno je pravo na državljanstvo
ke na kojima su bile naslikane žene pod četvrtka propao je treći pokušaj repatri- i strogo im je ograničeno kretanje.
hidžabom koje prolaze kroz kontrolne jacije 3.450 Rohinja koje su vlasti spre- Arakanska vojska bori se za veću auto-
tačke na putevima i uzimaju lične karte. mile za povratak u Mijanmar. Oni su se nomiju za Rakhine, regiju koja je stolje-
Nisu, međutim, spomenuli novi rat kod odbili vratiti. Min Thein, direktor mijan- ćima bila neovisno kraljevstvo. U svojim
kuće. Dok je većina Rohinja sjeveroza- marskog ministarstva za socijalnu skrb, pozivima na oružanu “revoluciju” grupa
padnog Mijanmara bila protjerana voj- rekao je da su uspostavljene sigurnosne se oslanja na duboku historijsku ogor-
nom kampanjom koja je započela u au- mjere za povratak izbjeglica. “Mijanmar- čenost koju su neki osjećali prema et-
gustu 2017. godine, zajednica od oko ska policija će ih čuvati”, rekao je. ničkoj bamarskoj većini, koja dominira
200.000 ostala je u državi Rakhine, u Vlasti su zatvorile sjeverni dio države za u središnjoj vladi. Vladine trupe koje se
selima koja su bila pošteđena nasilja. novinare i većinu humanitarnih agencija, bore protiv pobunjenika postavile su lo-
Dvije godine kasnije, mnogi su se od njih pravdajući to mjerama za sprečavanje gor u muslimanskim selima u dijelovima
našli u novom sukobu. Od kraja prošle nemira. Ograničen je protok informa- na sjeveru države, vojnici mole musli-
godine vladine trupe bore se protiv voj- cija, ali one ipak procure. Novinarima manske stanovnike da im donesu hranu
ske Arakana, etničke naoružane skupine Reutersa desetak Rohinja potvrdilo je i drva za ogrjev ili da im pokažu puteve,
koja regrutira uglavnom budiste, koji čine kako granate padaju po muslimanskim što seljane stavlja u opasnost od od-
većinu u regiji. Rohinje koje su ostale u selima te da ih zastrašuju pripadnici mazde. Kyaw Win, izvršni direktor Mre-
svojim domovima našle su se u središtu obiju strana u sukobu. Više od 1.000 že za ljudska prava Burme, rekao je da
sukoba, a zbog toga je povratak ostalih Rohinja stiglo je u kampove u Bangla- je primio izvještaje o nagaznim minama
ostao skoro pa nemoguć. dešu od januara, prema podacima UN- postavljenim na cestama u blizini izlaza
Više od 730.000 Rohinja pobjeglo je u -ove agencije za izbjeglice, a to je broj iz sela Rohinja. U zajedničkoj izjavi 61
Bangladeš nakon što su mijanmarske koji uključuje i dolaske iz Indije, odakle NVO, uključujući “Save the Children” i
oružane snage pokrenule napad nakon ih vlasti vraćaju tvrdeći kako se radi o “Oxfam”, stoji da “nije bilo značajnog na-
napada na sigurnosne položaje 25. au- ilegalnim imigrantima. Mnoge izbjeglice pretka u slobodi kretanja i ljudskim pra-
gusta 2017. godine. Istražitelji UN-a re- koje žive u prenapučenim kampovima u vima” za Rohinje, dok je nedavni “porast
kli su da je vojna kampanja uključivala Bangladešu kažu da se žele vratiti kući, nasilja pogoršao situaciju”.
36 29/8/2019 STAV