Page 33 - STAV broj 277

IŠČEKUJUĆI 2. JULI I PRESUDU Aja Sofiji. Postoji vjerovanje, odnosno glasina bilo moguće. Kako je kršćanska crkva toliko
Iznenađujuće “iskreno” mišljenje još je da je odluka 1934. donijeta mimo Atatürkove podijeljena, to je nemoguće. Samo bi uzbu-
u početnim stadijima ove debate izgovorio s volje i da je njegov potpis na njoj falsifikat. dili Ruse, Grke i Engleze da se dođu boriti
govornice sjedišta CHP-a u Ankari glasnogo- Forenzičko ispitivanje potpisa dio je procesa jedni protiv drugih na našem tlu za Aja So-
vornik partije Faik Öztrak, rekavši da nema pred Državnim savjetom. U tu priču hoće da fiju i lijep gest koji predlažete za mir doveo
tu šta da se mnogo debatuje, Aja Sofija je zat- vjeruju mnogi patriotski nastrojeni atatürkovci. bi do vječnih sukoba i svađa. Ipak, mi smo
vorena u režimu jednog čovjeka i, s obzirom Međutim, tu iluziju razbio je Murat Bar- toliko zabrinuti da ćemo učiniti sve što je u
na to da je sada također režim jednog čovjeka, dakçı, historičar i kolumnista novina Haber našoj moći da pokažemo poštovanje kršćans-
on može da donese tu odluku. Ova izjava var- Türk, tekstom s rječitim naslovom Atatürk je tva pred očima svijeta. Ako bismo se zadrža-
ljiva je na više nivoa. Na prvi pogled izgleda odlučio da zatvori Aja Sofiju za molitve i pretvori vanjem Aja Sofije kao džamije uistinu ogri-
kao priznanje o Atatürkovoj autokratiji da bi je u muzej daaaavne 1923. godine!. Kao izvor za ješili o Katoličku crkvu, pretvorit ćemo je u
se napravio lažni ekvivalent s današnjicom, ovu tvrdnju naveo je knjigu Jedna Engleskinja u muzej ili zatvorili zauvijek. Niko nikada ne
potpuno zanemarujući činjenicu da bi danas Ankari (An Englishwoman in Angora) britanske smije biti u stanju da kaže da smo namjerno
vraćanje statusa džamije Aja Sofiji bilo ispun- novinarke i spisateljice Grace Ellison iz 1923, povrijedili kršćansku crkvu.”
jenje volje ogromne većine populacije – što a kao dodatak o Atatürkovom preziru prema Iz današnje debate bolno nedostaje (prev-
je (valjda) cilj demokratije. No istovremeno religiji naveo je također njenu knjigu iz 1928. ruć krompir) zašto je Aja Sofija uopće pretvo-
je i zamka koja zamagljuje sve kako u vezi s godine Turska danas (Turkey To-day), iz koje pot- rena u muzej. Atatürkovci koji bi da vjeruju
pretvaranjem Aja Sofije u muzej i eventual- ječe čuveni citat: “Ja nemam religiju i ponekad da Atatürk nema udjela u tome ili šute o Bar-
nog reverzibilnog procesa. želim da sve religije (završe) na dnu mora.” dakçıjevoj “bombi” (koja je svima dostupna
Naime, odgovor na pitanje “zašto sada” kako na turskom, ako nije manipulirano pre-
vrlo je jednostavan i općepoznat. Pred Držav- ZAŠTO JE AJA SOFIJA UOPĆE vodom, što je moguće, tako na engleskom,
nim savjetom Republike Turske, što je naj- PRETVORENA U MUZEJ obje knjige mogu se preuzeti besplatno na
viši upravni sud republike, godinama se vodi Grace Ellison bila je britanska novinar- archive.org), ili spinuju da je taj čin bio “ma-
proces o Aja Sofiji. Proces je prije 15 godina ka (pitanje se nameće da li samo novinarka) nevriranje ili balansiranje” zbog Lozanskog
pokrenuo İsmail Kandemir (75), predsjednik koja je imala posebno interesiranje za Turs- mira (nema veze da je isti sklopljen 11 go-
Udruženja permentnih vakufa za zaštitu his- ku. Jedna Engleskinja u Ankari nastala je to- dina prije zatvaranja Aja Sofije) ili (još sm-
torijskih spomenika i okoline (Sürekli Vakıflar kom turskog rata za nezavisnost, o kojem je jehotresnije) zbog Hitlera (to tek nije jasno).
Tarihi Eserlere ve Çevreye Hizmet Derneği), u cil- ona izvještavala. No iz knjige je jasno da su Kako god, to je bio čin (revolucionarnog)
ju poništavanja odluke ministarskog savjeta iz njene aktivnosti bile više od izvještavanja, te nasilja i pokušaj iskorjenjivanja historije. Istov-
1934. sa sve Atatürkovim potpisom. Drugog da je tokom 1922. imala neku ulogu “šatl-dip- remeno, to je bilo protivpravno nasilje prema
jula očekuje se presuda Državnog savjeta. Ako lomate” između Vatikana i Ankare. zadužbini (vakufu) Mehmeda II. Aja Sofija ni-
je taj isti Državni savjet prije 7 mjeseci donio Krucijalni dio (strane 244-245) koji Bar- kad nije bila vlasništvo države, niti Osmanske
odluku o već spomenutoj Kariye džamiji, koja dakçı citira glasi: “U Angori sam rekla M. Ke- niti Turske (pa ni Bizantijske). Tapija na ime
je 1948. pretvorena u muzej, da joj se status mal-paši o velikoj papinoj želji za mirom. Šta Mehmeda II važan je dokument, a nasljednik
džamije vrati, nije daleko od mogućnosti da je trebalo biti pašin lijep gest prema kršćanst- je vakuf. Oko Aja Sofije ukršta se mnogo svih
odluka o Aja Sofiji bude ista. vu. Predložila sam da, budući da je Aja Sofija vrsta interesa – religijskih, političkih i materi-
Naravno, postoje ogromne razlike između bila kršćanska crkva, vrati papi kao duhov- jalnih, kako domaćih, tako međunarodnih, ali
slučaja Kariye i Aja Sofije. Kariya je pretvore- nom poglavaru kršćanstva. M. Kemal-paša je baš zato njeno eventualno otvaranje za molitve
na u muzej kada je Atatürk već deset godina odgovorio: ‘Kad bi postojao samo jedan og- bilo bi do sada najjači manifest nove Turske.
bio rahmetli, tako da je krompir u rukama ranak kršćanske crkve, iako je S. Sofija sada One Turske koja se jasno manifestirala prvi
Državnog savjeta mnogo vrući kada je riječ o postala dio naše muslimanske tradicije, to bi put 15. jula 2016. godine. n

STAV 25/6/2020 33