Page 48 - STAV broj 277

DRUŠTVO

Mirsad Avdić, direktor Muzeja Sarajevo 1878–1918.
ATENTAT JE IZNUĐENI BREND SARAJEVA KOJI TREBAMO ISKORISTITI

Muzej Sarajeva ima nekoliko depandansa. Jedna od njih po- sada je trebamo ugraditi, ali se onda suočavamo s našom re-
svećena je Sarajevu tokom vladavine K. und K. monarhije. Sre- alnošću. Zidom korita Miljacke upravlja Gradska uprava, ploč-
dišnji dio te male depandanse zauzima postavka posvećena nikom upravlja Općina Stari Grad, a ulicom Kanton Sarajevo,
atentatu na Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. To je tako da smo za projekt morali dobiti tri saglasnosti. Prvi dio
mjesto, u srcu starog dijela Sarajeva, već godinama nezaobila- projekta smo okončali, to je proširenje pločnika ispred Muze-
zno tokom turističkih obilazaka glavnog grada BiH. Pandemija ja. Vratit ćemo stope na mjesto na kojem su bile, izradili smo
je na neko vrijeme zatvorila muzej, odnedavno ponovo radi, ali mesingane ploče koje će u asfaltu označavati tačno mjesto na
je posjetilaca malo. kojem je stajao automobil, povremeno će stajati i replika auto-
“Maj je uvijek mjesec kada se zahukta posjeta muzeju. Bilježili mobila ispred muzeja, a završavamo i projekt revitalizacije spo-
smo oko 800 posjetilaca svakih 15 dana. Onda se u junu in- menika ubistvu koji je stajao na Latinskoj ćupriji. Za sve smo
tenzivira posjeta pa je tada u muzej mjesečno dolazilo oko tri dobili saglasnosti, ali nas je zaustavila korona. Ipak, nadam se
hiljade ljudi. Sada se sve poremetilo, danas smo (ponedjeljak, da ćemo započeto brzo završiti.”
22. juni, op. a.) imali šest posjetilaca. Škole ne rade, tako da Prije Agresije na BiH muzej je nosio ime Muzej Mlade Bosne.
nemamo organiziranih posjeta, a dolazilo je na hiljade djece”, Postavka je imala malo veze s atentatom, bila je obojena teškim
priča nam Mirsad Avdić, direktor Muzeja. ideološkim bojama. Sada je drugačije, postavka je u potpunosti
“Možemo nešto voljeti ili ne voljeti, ali postoje fakti. Mi bismo vo- okrenuta tom periodu. Iako mnogi misle da je muzej postavljen
ljeli da stranci znaju da se kahva u Sarajevu pila prije Londona, u nekadašnjoj “Schillerovoj radnji”, u njemu je zapravo prije i na-
da smo imali vodovod, škole i tramvaj prije mnogih evropskih kon atentata bila pekara.
metropola. Ali stranci koji ovdje dolaze to ne znaju, oni znaju “Na starim se fotografijama može vidjeti reklama ‘Croa-
da je ovdje bio atentat, čuli su za Olimpijadu i opsadu Saraje- tia osiguranja’. Pored muzeja je bila Schillerova radnja, a u
va. Atentat je iznuđeni brend Sarajeva koji trebamo iskoristiti”, prostorijama u kojima se danas nalazi muzej bio je bekeraj,
tvrdi Avdić pojašnjavajući detalje projekta kojim žele svima pri- jedna mala pekara”, priča nam Avdić. “Postoji priča u vezi
bližiti taj iznuđeni brend. s njom. Ono što mi zovemo Sarajevski atentat su ustvari
“Projekt smo nazvali revitalizacija spomeničke kulture. Time bi- dva atentata, bacanje bombe kod mosta Ćumurija i kasnije
smo konačno obuhvatili cijelu priču o atentatu. Neko je možda pucnjevi Gavrila Principa. Nakon što nije uspio prvi atentat,
primijetio, neko možda nije, ali kod Ćumurije postoji jedna plo- među organizatorima atentata je nastala pometnja jer oni
ča na kojoj je objašnjeno šta se tu desilo. Mi smo je renovirali, nisu znali šta dalje da rade. Splet okolnosti je doveo do toga

48 25/6/2020 STAV