Page 24 - STAV broj 193

POLITIKA

Piše: Bojan BUDIMAC U posjeti novom istanbulskom aerodromu

Sve vijesti, izvještaji i/ili anali- SPPOOBMJEENDIKI
ze čija je tema novi istanbulski Zgrada u svojoj ukupnosti, po brojevima i opisu (najveći terminal
aerodrom stavljaju težište na pod jednim krovom na svijetu), jeste velika, ogromna zapravo,
njegovu veličinu. Da, brojke su međutim, to nije veličina koja plaši ili čini da se čovjek osjeća
svakako impresivne i ne mogu se izbje- neprijatno ili izgubljeno u njoj. Naprotiv, čak i relativno prazna, ona
ći u tekstu o aerodromu koji će u svojoj je prijatno mjesto za boravak. Prirodno svjetlo možda je faktor
krajnjoj fazi postići kapacitet od dvjesto koji tome najviše doprinosi
miliona putnika godišnje i time biti naj-
veći na svijetu. Međutim, s obzirom na nagrađen na Festivalu “World Architectu- u krovnoj konstrukciji sastavljenoj od
to da sam prošle nedjelje imao priliku na re” u Amsterdamu, na najvećem okuplja- svodova s kružnim otvorima za svjetlo.
njemu boraviti i s njega poletjeti, u fazi u nju svjetske zajednice arhitekata. Uobičajeni raspon između stubova koji
kojoj je formalno otvoren, ali operativan nose svodove na ovom aerodromu veći
(za sada) za svega pet destinacija, počet Ovaj mješoviti tim uspio je u namjeri je od trideset metara, što daje utisak lah-
ću tekst stavljanjem akcenta na ljepotu da napravi fuziju orijentalnog i evrop- koće metalne “čipke” krova. Kažem “uo-
aerodromske zgrade. skog građevinarstva uz korištenje naj- bičajeni”, jer prema sajtu “Scott Brown-
modernijih tehnologija, čime je podario rigg” u duty free shoping dijelu raspon od
Veličina zgrade nije toliko očigledna aerodromu jasan identitet koji diskret- 54 metra omogućava prostor bez stubova
iz daljine, s autoputa. Nešto više od pola no odražava bogatu historiju arhitektu- površine 36 hiljada kvadratnih metara.
kilometra njenog pročelja, u nedostatku re Istanbula. To se, prije svega, ogleda
bilo čega za poređenje u okolini, ne dje-
luje preveliko. Taj utisak mijenja se onog
trenutka kada se izađe iz vozila kojim ste
stigli na aerodrom, u mom slučaju grad-
ski autobus (što nije nevažno, ali o tome
poslije). Ono što već na prvi pogled im-
presionira jeste zbirna visina dva glavna
nivoa, a toga se postaje svjesno tek kada se
zakorači na jedan od sedam mostova koji s
prilaznog puta vode ka ulazima, odnosno
kada se otvori pogled prema dolje (logič-
no, transport do aerodroma ide na gornji
nivo za odlaske).

Koncept aerodroma originalno su ra-
zvile arhitektonske firme “Grimshaw”,
“Nordic” i “Haptic”, dok je glavna diza-
jnerska kuća “Scott Brownrigg”. Dvije
turske arhitektonske kuće “Fonksiyon”
i “TAM/Kiklop” pretvorile su shemu u
arhitektonski projekt koji je 2016. godine

24 15/11/2018 STAV