Page 51 - STAV broj 312
P. 51
an nezavisnosti Bosne i Herce-
govine, a ujedno i Dan Blagaja,
slavi se 1. marta. Na taj dan već
Dnekoliko godina Blagajci na ko-
njima i u tradicionalnoj nošnji sa zastava-
ma Bosne i Hercegovine, što ljiljankama,
što žuto-plavim, uz zvuke ratnih bubnjeva
izlaze na Stari grad Blagaj. Ponosno i pr-
kosno, kakva je i Bosna, pokazuju da su
svoji na svome. Pokazuju da cijene proš-
lost od najstarijih vremena.
Na početku ovogodišnje manifestacije
bit će promovirana zbirka poezije Blagajca
Šućrije Čuste Proteci, Bosno. Čusto nam
ovom knjigom poezije pokušava prenijeti
poruke minulih vremena pa u pjesmama
lahko možemo prepoznati likove i doga-
đaje iz naše dalje ili bliže prošlosti.
Osim poezije, Čusto je zaljubljenik
u historiju, u narodne priče i predaje iz
davnih vremena, koje je uobličio u knjigu
Blagajske priče. A i sam je Blagaj inspira-
tivno mjesto za pisanje i čitanje povijesti,
sve u Blagaju odiše minulim vremenima,
a priče o njima ostat će zapisane da ih i
buduće generacije mogu čitati i ponosi-
ti se njima.
Šućrina porodica s majčine strane,
priča nam on, bila je porodica dizdara u
Starom gradu Blagaju. Tako su imali pri-
stup dokumentima i arhivima, i otuda,
valjda, tradicija pripovijedanja priča, koju
je i Šućrija nastavio.
Objašnjava nam da je Stari grad Bla-
gaj mnogo veći nego što ljudi zamišlja-
ju, sama utvrda, kaže, imala je pet kula,
a samo jedna od njih bila je kula hercega
Stjepana Kosače.
KAKO JE HERCEG STJEPAN OŽENIO
“SNAHU”
“Ovaj grad je mijenjao pet puta ime,
nekada u ilirsko doba je bio Metlehem, pa
Bona, zatim Bišće, Hum i na kraju Bla-
gaj”, kaže Čusto, te nastavlja pričati narod-
ne predaje u vezi s Blagajem, posebno za
porodicu jednog od najpoznatijih Blaga-
jaca hercega Stjepana Kosaču. “Najstariji
sin Vladislav, u porodici vladara Blagaja
Stjepana Vukčića, stasao za ženidbu. Va-
Osim poezije, Čusto je zaljubljenik u historiju, u narodne priče ljalo je odabrati mladu i sve urediti kako
dolikuje jednom takvom događaju. Oda-
i predaje iz davnih vremena koje je uobličio u knjigu Blagajske brali se prosci, pokrenula dvorska svita,
izvršili pregovori s fjorentinskom boga-
priče. A i sam je Blagaj inspirativno mjesto za pisanje i čitanje tom familijom i povorka na čelu s vlada-
povijesti; sve u Blagaju odiše minulim vremenima, a priče rem Stjepanom dočekala u bosanskoj luci
Novi delegaciju i mladu. Nakon kratkog
o njima ostat će zapisane da ih i buduće generacije mogu upoznavanja familija i primopredaje po-
klona, karavana se zaputi Blagaju, gdje se
čitati i ponositi se njima. pripremalo veliko slavlje.
Mladoženja Vladislav, pod budnim
okom pomajke Jelene, koja ga je odgojila
Piše: Jakub SALKIĆ nakon smrti njegove majke Ane, iza koje
je ostalo njih četvero djece, pripremao je
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ veliko slavlje i iščekivao svoju buduću
STAV 26/2/2021 51