Page 51 - STAV broj 312
P. 51

an nezavisnosti Bosne i Herce-
                                                                                       govine, a ujedno i Dan Blagaja,
                                                                                       slavi se 1. marta. Na taj dan već
                                                                               Dnekoliko godina Blagajci na ko-
                                                                               njima i u tradicionalnoj nošnji sa zastava-
                                                                               ma Bosne i Hercegovine, što ljiljankama,
                                                                               što žuto-plavim, uz zvuke ratnih bubnjeva
                                                                               izlaze na Stari grad Blagaj. Ponosno i pr-
                                                                               kosno, kakva je i Bosna, pokazuju da su
                                                                               svoji na svome. Pokazuju da cijene proš-
                                                                               lost od najstarijih vremena.
                                                                                  Na početku ovogodišnje manifestacije
                                                                               bit će promovirana zbirka poezije Blagajca
                                                                               Šućrije Čuste Proteci, Bosno. Čusto nam
                                                                               ovom knjigom poezije pokušava prenijeti
                                                                               poruke minulih vremena pa u pjesmama
                                                                               lahko možemo prepoznati likove i doga-
                                                                               đaje iz naše dalje ili bliže prošlosti.
                                                                                  Osim poezije, Čusto je zaljubljenik
                                                                               u historiju, u narodne priče i predaje iz
                                                                               davnih vremena, koje je uobličio u knjigu
                                                                               Blagajske priče. A i sam je Blagaj inspira-
                                                                               tivno mjesto za pisanje i čitanje povijesti,
                                                                               sve u Blagaju odiše minulim vremenima,
                                                                               a priče o njima ostat će zapisane da ih i
                                                                               buduće generacije mogu čitati i ponosi-
                                                                               ti se njima.
                                                                                  Šućrina porodica s majčine strane,
                                                                               priča nam on, bila je porodica dizdara u
                                                                               Starom gradu Blagaju. Tako su imali pri-
                                                                               stup dokumentima i arhivima, i otuda,
                                                                               valjda, tradicija pripovijedanja priča, koju
                                                                               je i Šućrija nastavio.
                                                                                  Objašnjava nam da je Stari grad Bla-
                                                                               gaj mnogo veći nego što ljudi zamišlja-
                                                                               ju, sama utvrda, kaže, imala je pet kula,
                                                                               a samo jedna od njih bila je kula hercega
                                                                               Stjepana Kosače.

                                                                               KAKO JE HERCEG STJEPAN OŽENIO
                                                                               “SNAHU”
                                                                                  “Ovaj grad je mijenjao pet puta ime,
                                                                               nekada u ilirsko doba je bio Metlehem, pa
                                                                               Bona, zatim Bišće, Hum i na kraju Bla-
                                                                               gaj”, kaže Čusto, te nastavlja pričati narod-
                                                                               ne predaje u vezi s Blagajem, posebno za
                                                                               porodicu jednog od najpoznatijih Blaga-
                                                                               jaca hercega Stjepana Kosaču. “Najstariji
                                                                               sin Vladislav, u porodici vladara Blagaja
                                                                               Stjepana Vukčića, stasao za ženidbu. Va-
          Osim poezije, Čusto je zaljubljenik u historiju, u narodne priče     ljalo je odabrati mladu i sve urediti kako
                                                                               dolikuje jednom takvom događaju. Oda-
          i predaje iz davnih vremena koje je uobličio u knjigu Blagajske      brali se prosci, pokrenula dvorska svita,
                                                                               izvršili pregovori s fjorentinskom boga-
          priče. A i sam je Blagaj inspirativno mjesto za pisanje i čitanje    tom familijom i povorka na čelu s vlada-
          povijesti; sve u Blagaju odiše minulim vremenima, a priče            rem Stjepanom dočekala u bosanskoj luci
                                                                               Novi delegaciju i mladu. Nakon kratkog
          o njima ostat će zapisane da ih i buduće generacije mogu             upoznavanja familija i primopredaje po-
                                                                               klona, karavana se zaputi Blagaju, gdje se
          čitati i ponositi se njima.                                          pripremalo veliko slavlje.
                                                                                  Mladoženja Vladislav, pod budnim
                                                                               okom pomajke Jelene, koja ga je odgojila
          Piše: Jakub SALKIĆ                                                   nakon smrti njegove majke Ane, iza koje
                                                                               je ostalo njih četvero djece, pripremao je
          Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ                                     veliko slavlje i iščekivao svoju buduću


                                                                                                    STAV 26/2/2021 51
   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56