Page 55 - STAV broj 312
P. 55

Bili su hitri i poduzetni i u svemu   povrh toga, morao je biti na boljem mje-
                                            pomalo bezobzirni pa se ne osvrtahu   stu, vidljiv i jasan kao dan. Zato im je
                                            oko sebe da bi premjerili kakve poslje-  trebalo punih petnaest godina da sakupe
                                            dice izazivaju njihovi potezi. Nisu plaho   dovoljno novca za svoju veliku avanturu.
                                            marili za čaršijske običaje i komšijske   Ovome treba dodati i činjenicu da su u
                                            obzire i samo bi se nasmijali kada bi ih   značajnoj mjeri bili malobrojniji od svoje
                                            njihovi sunarodnjaci pokušavali upozo-  sefardske braće, kažu, bilo ih je pet puta
                                            riti, indirektno, poznatom pričom koja   manje, pa ih Sefarde ni u čemu ne uzi-
                                            se čaršijom prenosila s koljena na kolje-  maše zaozbiljno i, kada se pronese priča
                                            no i svaki šegrt je znao napamet, o tome   kako Aškenazi namjeravaju graditi svoj
                                            kako je kahvedžija, kojem je posao cvje-  hram, oni su samo odmahivali rukom,
                                            tao da jednostavno nije mogao otpačati,   tvrdeći da ta šaka jada ni za sto godina
                                            počeo odvraćati mušterije od svoje dibek   neće skupiti dovoljno novca.
                                            kahve i faliti komšijinu, jer je primijetio   Sarajevski hroničari kazuju da su
                                            da odavno u dućan preko puta niko nije   1893. uspjeli kupili zemljište u Ulici Te-
                                            svratio. Ta to su budalaštine, rekli bi, od-  rezija na lijevoj obali Miljacke. Bilo je
                                            mahnuli rukom i nastavili po svome, kao   to mjesto uz samu rijeku, odmah niže
                                            da je cijeli svijet njihov. I, van svih pra-  At Mejdan parka, u kojem je nova vlast
                                            vila, za divno čudo, Sarajevo se naviknu   sagradila muzički atelje i obnovila klupe
                                            i na njih i mnogi ih u svemu oponašaše.  i staze i imenovala ga po Josipu barunu
                                               Ta njihova površnost i nemar za sve   Filipoviću, komandantu okupatorske voj-
                                            što ne doprinosi njihovoj dobiti u tim   ske, pa očas to mjesto postade najživlje u
                                            vremenima bila im je prednost. Ona dade   gradu, posebno o podnevu, o praznicima
                                            novu živost ovom gradu. Njihovi dućani   i vikendom, kada je vojni puhački orke-
                                            i radnje nicahu po svim ulicama i sokaci-  star puhao u svoje trube. Bijaše to mje-
                                            ma i nisu se vezivali za jednu djelatnost   sto vidljivo s cijele Obale i sa svih strana
                                            pa upirali tvrdoglavo u nju, već bi očas   desnog krila grada, u kojem se obavljao
                                            na mjestu gdje je bila zalagaonica, ako ne   poslovni i svakodnevni život. Pored toga,
                                            bi bilo dovoljno mušterija, već sutradan   oni koji su radili u gradskoj upravi done-
                                            osvanula reklama za fotografski studio.   soše vijest za muštuluka: već su izgrađeni
                                            Šarene reklamne ploče nad njima za čas   planovi o rušenju zapuštene Bakr-babine
                                            baciše u sjenu starinske radnje Sefardskih   džamije, Medrese Hadži Ismaila Misrije,
                                            jevreja, a sve to se već za koju deceniju   Biblioteke Abdulah-efendije Kantamirije
                                            oslika i u imetku. Dok su poslovi Sefar-  i cijelog tog kompleksa skupa s mezar-
                                            da, koji su se lomili u moralnim nedou-  jem, sve će to biti poravnato sa zemljom
                                            micama i teško navikavali na brzometne   prije nego i završe sinagogu pa će se sve
                                            promjene i novine koje su svakodnevno   do nje prostirati park.
                                            dolazile sa svih strana, polahko stagnira-
          čakšire i prsluk i pojas i mestve i fes. I   li i propadali, dotle su ovi drugi grabili   GODINE SNEBIVANJA
          nisu čibučili, ni nargilisali, niti lule pu-  naprijed bez ikakvog ustezanja, a poslovi   Sasvim zadovoljni, krenuše čelni ljudi
          šili, već kolovrtaše duhan u papir pa ga   im se širili na sve strane i odasvud pri-  austrougarske Jevrejske opštine u potragu
          zaticahu u cigaršpice i pušiše poput po-  dolazila dobit i nova vrijednost. Takvi-  za arhitektom. Nacrte za njihovu svetu
          datnih madona i rospijskih frajli u izlo-  ma nije trebalo puno pa da u bogatstvu i   kuću mogao je uraditi samo najizvrsniji
          zima bečkih kupleraja.            imetku preteknu svoje sunarodnjake, na   među najboljima, i to su svi znali, a za
                                            koje su oduvijek gledali onako kao što   cijenu ne pitahu. Mada je u to vrijeme u
          AŠKENAZI I SEFARDI                su predstavnici nove vlasti inače gleda-  Sarajevu već bilo dosta dobrih arhitekata
            I hod kod tih Aškenaza bi različit od   li na domaći živalj, svisoka, s prezirom i   koji će se svojim zgradama u narednim
          svega što je Sarajevo do tada vidjelo. Dok   nadmeno. Smatrali su čak da su Sefardi,   godinama proslaviti diljem carstva, na
          su domaći Jevreji već odavno poprimili   stoljećima živeći uz muslimane, zastra-  njih nisu trošili vrijeme jer su znali da
          tu duboku lijenost i obamrlost u pokre-  nili u obrednim običajima, pa stoga ne   se niko od njih nije okušao u gradnji si-
          tima što se sarajevskim ulicama rasteže   htjedoše ni da ulaze u njihove hramo-  nagoge. Tako dođoše do Wilhelma Stia-
          otkako je nastalo, a hodali sporo i teško   ve. Odmah, čim su prispjeli, osnovali su   snyja, kojem su mnoge jevrejske opštine
          kao da su im misli veliki kamen pa ga   svoju Jevrejsku opštinu i draže im bi da   širom Carstva povjerile izradu nacrta za
          valja po vas cijeli dan nosati sa sobom,   bogosluženje obavljaju u kući Paula Pa-  svoje objekte; pa nabrajahu: projektirao
          dotle novopridošli hodahu rasijano, žu-  đena i po privatnim kućama u Ferhadiji   je Bolnicu jevrejske opštine i Institut za
          rimice, kao da ne dotiču kaldrmu i kao   u Sarajevu ili u Franz-Josef Strasse, nego   slijepe u glavnom gradu Carstva, sina-
          da im je svaki dan posljednji na dunja-  da se miješaju sa Sefardima u njihovim   gogu u Gablonzu u Mađarskoj, a baš te
          luku. Takvi su bili i u poslu. Dok su se   sinagogama.               godine po njegovim nacrtima građena
          domaći Jevreji držali poznate sarajevske   Već u prvim danim znali su da mora-  je velika sinagoga u Beču, te su mu čak i
          maksime da uvijek ima vremena i u Boga   ju imati samo svoj, aškenaski hram i da   slavni Rothschildi povjeravali gradnju,
          dana i da nikud posao neće uteći, dotle   po svemu taj hram mora biti bolji od sva   boljeg od njega nema.
          su Aškenazi trčali za poslovima kao da   tri sefardska. Morao je biti i veći, i ljepši,   Nakon dvije godine, dakle 1895, Stia-
          će im umaći i činilo se, samo da mogu,   i moderniji od svakog pojedinačno, i od   sny je povukao posljednju liniju u svom
          sve bi poslove na ovom svijetu posvrša-  Starog i od Novog hrama i od Bet tefila   nacrtu i naplatio posao. Iste godine pre-
          vali u jedan sahat.               na Bjelavama, ali i od svih njih skupa. I   dali su projekt Zemaljskoj vladi i zatražili


                                                                                                   STAV 26/2/2021 55
   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60