Page 54 - STAV broj 327
P. 54
DRUŠTVO
Zapisi između ratova (71)
POBJEGOŠE! GRANICA
JE ONDJE GDJE SMO MI
Prilazeći, vidjeli smo da ispred linije koju su držali naši
branioci gori tenk T-55. A dolje, niže prema šumi, i jedan
Piše: Amir HASANOVIĆ
manji transporter na gumama. Bio je zahvaćen plamenom,
a iz njega se čula pucnjava od municije koju je prenosio.
d ranih jutarnjih sati agresor- Neko je sa strane doviknuo: “Ova su naši već na grudobranu. Pogledao sam
ska artiljerija tuče po svim li- grupa ide na Sibovac gore, a za njima će na sat – 5 sati i 30 minuta.
nijama odbrane u Gradačcu. doći ovi momci iz Srebrenika.” Tako je Ponovo, desno od nas, odjeknu još
OHladno jesenje vrijeme nije i bilo, negdje oko 18 sati izašli samo na jedna jaka detonacija, a onda sasu iz pje-
donijelo ništa osim kiše, studeni i poja- cestu koja je vodila na liniju razgraniče- šadijskog naoružanja. U tom momentu
čanih četničkih napada. nja prema Sibovcu. zazvrča telefon u rovu. Momak koji se ja-
Dio je naših boraca u sobama, dru- Nekoliko vojnika išlo nam je u susret. vio ponavljao je stalno: “Razumijem, ra-
gi su po hodnicima banjskog lječilišta u Zastali su i zatražili cigaretu. Saznali smo zumijem, razumijem…” Spustio je zatim
Gradačcu. Tu smo od jutarnjih sati, kada da ih je artiljerija tukla od jutra, a onda slušalicu i izašao u tranšeju: “Momci, ja-
smo dovedeni da se odmorimo i osušimo je oko 13 sati uslijedio pješadijski napad. vili su iz isturenog komandnog mjesta da
potpuno skvašenu odjeću. Kiša pada već Uspjeli su ih odbiti. Jedan od vojnika je otpočeo jak napad na našu liniju dolje,
četiri dana. Napravila je mulj u tranšejama doda da će u jutarnjim satima sutra si- desno od nas, nekih 200 metara. Javili su
i gotovo svačija obuća propustila je vodu. gurno ponovo krenuti na ove položaje pa da imaju ranjenih, ali da se drže. Moramo
Mi smo dobili sobu u samom vrhu je komanda zbog toga poslala pojačanje. ići u ispomoć.” Dok je on objašnjavao,
hodnika. Na njenom je kraju improvi- Pozdravismo se i pođosmo dalje. Pje- dolje je ponovo proključalo od puščane
zirano postavljena mala peć, čiji je dugi šačili smo još dvadesetak minuta do na- pucnjave. Iznova odjeknuše i detonacije.
sulunar završavao napolju kroz razbijeno ših linija. Dalo se primijetiti, po svježim Posljednja detonacija bila je toliko
prozorsko okno. kraterima, da je palo mnogo različitih jaka da je obasjala dio terena na kojem
Neki su borci sjedili na metalnim kre- projektila na ove položaje. U velikom se vodila borba. Pokupili smo nabrzinu
vetima, dok su drugi zauzeli mjesto na rovu bili su komandiri. Odmah su izašli svoje stvari i krenuli desno niz tranšeju.
strunjačama donesenim iz obližnje ško- da nas dočekaju i da nam dadnu osnov- Kako smo išli prema dolje, pucnjava je
le. Do mene su na patosu ležali Hamza, ne upute. Bilo je veoma blatnjavo, mulj bivala sve glasnija.
Salih i Ekrem. u tranšejama bio je dubok sigurno deset Prilazeći, vidjeli smo da ispred linije
Makoliko bilo ugodno ovdje u to- centimetara. koju su držali naši branioci gori tenk T-55.
plom, znali smo da je to samo zakratko i Rasporedili su nas po rovovima s lju- A dolje, niže prema šumi, i jedan manji
da ćemo se morati ubrzo vratiti na polo- dima iz Gradačca, a oko 20 sati stigli su i transporter na gumama. Bio je zahvaćen
žaje iznad grada. momci iz Srebrenika. Navečer, oko jedan plamenom, a iz njega se čula pucnjava od
“Možda nas neće gore, ponovo na Poža- sat, počela je ponovo padati kiša praćena municije koju je prenosio.
rike”, promrlja Hamza narušavajući sklad- jakim i hladnim vjetrom. Po našem dolasku počeo je još jedan
ni mir i tišinu koja je oko nas vladala. “Ma Mijenjali smo se na straži samo po napad agresorskih vojnika. Ponovo su
svuda je isto, gdje god da budemo vraćeni, jedan kako bismo smanjili mogućnost krenuli iz one šumice i pokušavali prići
isto je”, reče Salih pa dodade: “Svuda su ti, da ponovo svi budemo potpuno mokri. što bliže našim rovovima. Naši su se bo-
moj brate, kiša, blato, mulj i granate. Nego, U rovu je gorjela pećica i odmah bismo, rili kao lavovi. Nisu četnici mogli ni da
da se mi što bolje odmorimo i da se odjeća po povratku sa straže, skidali jakne da se primire tih tridesetak metara, koliko ih
dobro osuši. Bolje išta nego ništa, je l’ tako?” pored nje suše. je dijelilo od manjeg brežuljka odakle bi
Hamza klimnu navlačeći deku preko glave. Bio sam zakunjao kad me trznula imali dobru zaštitu. Desna strana našeg
Oko 16 sati počeli smo izlaziti. Napu- jaka detonacija, a onda, dok sam ustajao položaja bila je malo pomaknuta prema
štali smo Banju s velikom žalošću. Dva s klupice na kojoj sam ležao, još jedna, naprijed, tako da se odatle pod vatrom
kamiona čekala su upaljenih motora da jača. Začula se i pucnjava iz pješadijskog neprestano moglo držati četnike koji su
nas odvedu na odredište. naoružanja. Izašao sam iz rova i vidio da pokušavali doći do ovog zaklona.
54 11/6/2021 STAV