Page 74 - STAV broj 411
P. 74

KULTURA



          zastupljena su i djela iz etike, biografije,
          historije, hadisa i logike.
            Najstarije prepisano djelo u ovoj zbir-
          ci, navodi Lavić, potječe s početka 15.
          stoljeća. Riječ je o sufijskom djelu an-
          daluzijskog mutesavvifa Muhammada
          an-Nifzija iz Ronde u Španiji. Djelo je
          prepisao Muhammad sin Salihov Warraq
          818/1415. godine.

          PORODIČNO BLAGO OKIĆA
            Od djela domaćih autora ovdje vri-
          jedi istaknuti šest djela koja je napisao
          Hasan Kafi al-Aqhisari (Pruščak), umro
          1025/1616. godine, među kojima je i pri-
          jevod djela Nizamu-l-Ulema, koji je sači-
          nio lično Kafija Pruščak. Biografi navode
          da je Muhamed Teufik Okić na Sorboni
          pripremio i doktorsku disertaciju upravo
          na temu Pruščakova djela Nizamu-l-ule-
          ma, čija odbrana zbog različitih okolnosti
          nikada nije održana.
            “Treba spomenuti i dva djela koja je
          napisao Muḥammad b. Musa Allamak
          al-Bosnawi, umro 1045/1635. godine, i
          to: komentar kur’anske sure Al-Fath, za-
          tim djelo iz sintakse arapskog jezika Šarh   predaja vezuje za Nu‘man b. Ṯabita, Abu   oblasti, među kojim izdvaja Idžazetna-
          ar-risala aš-šamsiyya, koja je u integralnoj   Hanifu. Koliko je ovaj rukopis raritetan,   mu iz kaligrafije koju je Ismaʻil aḏ-Ḏihni
          verziji prvi put dostupna putem ovoga pri-  pokazuje i činjenica da je prilikom pre-  (Ismail Zihni) 1821. godine izdao učeniku
          jepisa. Naime, za ovo djelo smo do sada   trage zbirnog kataloga rukopisa Republi-  Ahmadu Bureku al-Muhtariju, poznatom
          znali samo putem izvora u kojima su spo-  ke Türkiye ustanovljeno postojanje samo   sarajevskom kaligrafu iz prve polovine 19.
          minjane i jedne do sada poznate folije koje   jednog prijepisa ovoga djela u biblioteka-  stoljeća, sinu pjesnika i kaligrafa Abdulla-
          se čuvaju u Gazijinoj biblioteci. U zbirci   ma na području današnje Turske. Među   ha Bureka. Ismaʻil ad-Dihni, sin Muḥam-
          su zastupljena dva naslova Muhammeda   mnogobrojnim djelima posvećenim po-  mada as-Saraʼija, porijeklom iz Konjica,
          Hawaʼija Uskufija, umro 1010/1601. go-  sljednjem Božijem Poslaniku izdvajamo   živio je u Sarajevu u drugoj polovini 18.
          dine, i to: poznati rječnik Maqbul-i ʻarif   Komentar zbirke dova sabranih iz govora   i početkom 19. stoljeća.
          (prvi južnoslavenski rječnik štokavskog   Muhammeda, a. s., na arapskom i turskom   Prema njegovim riječima, među jezici-
          narječja) i do sada manje poznate tri pje-  jeziku, od nama nepoznatog autora, koja   ma kojima se služio Muhamed Tajib Okić
          sme ovoga autora. Od ostalih zanimljivijih   je iluminirana na karakterističan način”,   spominje se i latinski, te je zanimljivo da
          rukopisnih djela izdvojio bih još nekoliko   govori Lavić te dodaje kako je zanimljiva i   se u njegovoj rukopisnoj kolekciji nalazi i
          njih. Jedini primjerak Zbirke hadisa, čija se   rukopisna zbirka idžazetnama iz različitih   Latinsko-tursko-bosanski rječnik ljekovi-
                                                                               tog bilja od nepoznatog autora. Nažalost,
                                                                               ni u ovom slučaju nisu poznati prepisivač
                                                                               niti mjesto prijepisa djela.
                                                                                  Na kraju vrijedi još spomenuti i Pu-
                                                                               topis s hadža, koji je na turskom jeziku u
                                                                               stihovima spjevao Muhlisi, al-hagg Mu-
                                                                               stafa al-Bosnawi, umro poslije 1162/1749.
                                                                               godine. Ovo djelo prepisao je nepoznati
                                                                               prepisivač 1214/1799-1800. godine.
                                                                                  “Ukratko, može se zaključiti da je riječ
                                                                               o tematski i jezički raznovrsnoj kolekciji,
                                                                               sastavljenoj od brižljivo biranih naslova,
                                                                               kojom rahmetli Muhamed Tajib Okić na-
                                                                               stavlja svijetlu tradiciju svojih prethodnika.
                                                                               Nasreću, ova kolekcija nije doživjela sudbinu
                                                                               rukopisne zbirke Safvet-bega Bašagića, nije
                                                                               završila izvan granica Bosne i Hercegovine,
                                                                               ponajviše zahvaljujući zalaganju bosansko-
                                                                               hercegovačkih naučnih radnika, među ko-
                                                                               jima se posebno ističu imena Hamida Diz-
                                                                               dara i Rašida Hajdarevića. Ostala je u našoj
                                                                               domovini kao kulturno blago prve katego-
                                                                               rije”, zaključuje Hamza Lavić.   n



         74  20/1/2023 STAV
   69   70   71   72   73   74   75   76