Page 82 - STAV broj 347

KULTURA

imali namjeru s lica zemlje izbrisati cijeli Sarajevu 2006. godine, pa sam između
jedan narod i njegovu hiljadugodišnju velikog broja regionalnih ili svjetskih
domovinu. Hvala Bogu, u toku najvećeg tema odlučio da uradim rad na temu Op-
dijela rata društveni život u Bužimu u ćina Bužim – geografski prikaz. Jer šta bi
potpunosti je funkcionirao. Ljudi su se BiH ili moja Krajina imala od mog rada
masovno okrenuli poljoprivredi i proi- o Grčkoj ili Evropskoj uniji, ili šta ima
zvodnji hrane, nastava u školama se od- naše društvo od toga ako neki ekonomista
vijala u nešto skraćenim uvjetima, dok obradi Međunarodni monetarni fond ili
se vjerski život odvijao u gotovo svim neku drugu temu kojom se dosad bavi-
bužimskim džematima. Jedini izuze- lo desetine ili stotine autora? Međutim,
ci bili su džemati u Čaglici i Zborištu, moj rad o Bužimu je bio prvi takve vrste
koji su u vrijeme “Prve autonomije” i postao je podloga za daljnja istraživanja.
neko vrijeme bili pod neprijateljskom U tom smislu sam i svih proteklih godi-
okupacijom. Uz povremena granatira- na uzimao Bužim i Krajinu za centralne
nja, u svim tadašnjim džamijama se re- tačke svog istraživanja i pisanja, budući
dovno obavljao namaz, a u mektebima da sam tu rođen i da tu sve vrijeme živim
odvijala vjerska pouka, koja od tada sve i preko 15 godina radim.
do danas u gotovo stopostotnom iznosu
pokriva svu djecu mektepskog uzrasta. STAV: Kako danas Bužim i generalno
Krajina žive? Koje su prednosti, a koje
STAV: Pored ove, autor ste još dviju mo- možda mane života u ovom dijelu naše
nografija – Bužim kroz vrijeme i 100 go- zemlje?
dina OŠ “Bužim” (1920–2020). Također, SIJAMHODŽIĆ: Bužim i Krajina danas
autor ste zbirke Krajiške izreke i poslo- dijele sudbinu većine mjesta i gradova iz
vice i knjige Slovo o zavičaju. Izuzme- rubnih i manje razvijenih dijelova BiH.
mo li to što ste i sami Krajišnik, postoje Već godinama su velika iseljavanja i sve
li neki dodatni razlozi zašto je ovaj dio manje je mladih osoba, posebno onih
BiH, posebno Bužim, centralna tačka Va- koji su društveno aktivni i koji pokazu-
šeg stvaranja? ju energiju i interes za bavljenje javnim
SIJAMHODŽIĆ: Sasvim je prirodno da poslovima, za pokretanjem biznisa, za rad Pored loših strana, Krajina ima i svoje
se voli svoj uži i širi zavičaj. Zato je i ra- u nevladinom sektoru. Krajina oskudi- prednosti, a to je blizina Evropske unije,
zumljivo da su Bužim i Krajina u fokusu jeva poslovnim zonama i industrijskim potom rijeka Una, za kojom su ludi turi-
mog istraživačko-spisateljskog rada. Me- postrojenjima, a turizam i poljoprivreda, sti iz arapskih zemalja, zatim jako broj-
đutim, ja na sve gledam i iz ugla slabe ili kao niskoakumulativne privredne grane, na dijaspora, među kojima je jako puno
nedovoljne istraženosti Krajine, prostora ne donose neki veliki prihod i ne sudje- obrazovanih i finansijski jakih pojedi-
koji žudi za istraživačima, etnografima, luju baš u povećanju BDP-a. Stanje nije naca, s kojima treba više komunicirati
pripovjedačima, pjesnicima i prozaistima, nimalo dobro, ali to ne znači da život tre- i tražiti načina da na obostrani interes
jer je obilje tema, ličnosti i događaja o ko- ba stati. Koliko god bilo teško, ništa se ulažu u Krajinu.
jima se može i treba pisati. S druge strane, samo od sebe neće popraviti i valja nam
smatram da nema potrebe krčiti svjetske biti aktivnim. Svako razuman svjestan je STAV: Nemoguće je ne upitati Vas na
prašume i šikare ako nam dvorište zarasta koje političke snage već dvije i po decenije kraju radite li na nekim sličnim projekti-
u travu i kupine. Treba se okrenuti oko blokiraju i razaraju ovu državu i sve čine ma? Možemo li u skorijoj budućnosti od
sebe i vidjeti šta se da uraditi. Zato nisam da ona nestane. Svjestan sam da se teško Vas očekivati novu knjigu, možda neku
zagovornik bavljenja svjetskim temama, nositi sa svim tim i zato nam preostaje da kapitalnu, kao što je Vaša posljednja
rješavanja izraelsko-palestinskog suko- se kroz individualne napore dajemo više monografija?
ba i slično, već se nastojim baviti onim nego što je to realno, da budemo duplo SIJAMHODŽIĆ: Stalno sam u pokretu
realnim stvarima shodno svom pozivu i bolji na polju obrazovanja, da budemo i stalno nešto radim, od vođenja “Pre-
mogućnostima, a koje opet život znače poduzetniji u ekonomiji, odgovorniji i poroda” u Bužimu i Krajini sve do rada
zajednici u kojoj živim i ljudima s kojim efikasniji u poslovima javnog sektora. Jer na polju publicistike. Već dugo imam
dijelim isti prostor i sličnu sudbinu. Tako samo tako ćemo moći nadomjestiti ono namjeru objaviti monografiju Poginu-
sam razmišljao i kada sam birao temu za što bi država, da su normalne okolnosti, li zlatni ljiljani 505. brigade, za koju već
svoj diplomski rad na Odsjeku za geogra- svojim građanima trebala, a još uvijek, imam spremnih 26 tekstova. Prije se-
fiju Prirodno-matematičkog fakulteta u nažalost, ne može ponuditi. dam godina započeo sam izradu poro-
dičnog stabla prezimena Sijamhodžić,
na kojem imam preko 1.100 osoba, tako
Već dugo imam namjeru objaviti monografiju “Poginuli zlatni da ću se u narednom periodu pozabavi-
ljiljani 505. brigade”, za koju već imam spremnih 26 tekstova. ti i tim projektom. Tu je i drugo izdanje
knjige Krajiške izreke i poslovice, za koje
Prije sedam godina započeo sam izradu porodičnog stabla sam već sakupio više od 500 novih ori-
prezimena Sijamhodžić, na kojem imam preko 1.100 osoba, ginalnih mudrosti. Naredne godine bu-
žimski “Preporod” obilježava 30 godina
tako da ću se u narednom periodu pozabaviti i tim projektom. postojanja i već postoji želja da se ura-
Tu je i drugo izdanje knjige “Krajiške izreke i poslovice”, za di jedna obimna fotomonografija. Zato,
Bože zdravlja, volje i kreativnosti, a sve
koje sam već sakupio više od 500 novih originalnih mudrosti. ostalo će doći na svoje. n

82 29/10/2021 STAV