Page 80 - STAV broj 347

KULTURA

historijski izvor za rekonstrukciju na- i kalendara Bošnjak, godišnjaka Bosnische do proljeća 2021. godine. Uzme li se u
stanka i razvoja nekih od najstarijih dže- Botte, potom Musavata, Zemana, Pravde, obzir i posao oko lekture, dizajna i prin-
mata. Monografija čiji sam ja autor dosta Iršada, Gajreta, El-Hidaje, Glasnika IVZ, ta, knjiga je nastala za godinu i po. Da-
se razlikuje od Hadžićeve monografije. Preporoda, Zemzema i desetina drugih nas mi sve izgleda nevjerovatno, budući
Kao prvo, ona nadopunjuje, a nerijetko uvezanih ili neuvezanih listova, časopi- da sam u toj 2020. godini uspio privesti
i korigira neke od informacija koje do- sa i drugih važnijih publikacija. Pored kraju i objaviti još jednu veliku mono-
nosi Hadžić. Na drugom mjestu, u novoj svega toga, poseban dio istraživanja bio grafiju o OŠ “Bužim”, te uraditi velikog
monografiji je obrađeno prethodnih 20 je i obilazak terena i prikupljanje staro- posla i na poslovnom, ali i porodičnom
godina, u kojem periodu je nastalo jako osmanske građe, starih rukopisnih mu- planu. Ali sa svim tim ima neke veze i
puno novih džemata, izgrađeno dosta no- shafa, bilježnica mektepskih imama koje moja 40. godina života, u koju sam baš
vih vjerskih objekata, poput Islamskog su nekim čudom sačuvane u porodičnim uplovio prošle, 2020. godine.
kulturnog centra, te realizirano mnogo seharama, a u nekim slučajevima i u sta-
projekata i sadržaja iz vjersko-kulturnog rim kožnim torbama na tavanima kuća. STAV: Kako je uopće islam stigao na
života. Nova monografija sadrži stotine U tom istraživanju sam bio toliko stra- prostore bužimskog kraja? Ko su bili
novih i kvalitetno skeniranih i isprin- stven da mi nije bio problem penjati se prvi muslimani tog područja?
tanih fotografija, te veliki broj poglav- i hodati po prašnjavim tavanima, čistiti SIJAMHODŽIĆ: Po historijskim izvo-
lja kojima se Hadžić u svom radu nije stare nišane od umrlih imama i istaknutih rima, islam je u bužimski kraj stigao s
bavio. Samo jedno od takvih poglavlja Ferhad-pašinim osvajanjem Bužima 1576.
jeste i Slovo o dobrim džematlija- godine. O prvim godinama islama u Buži-
ma, jedan poseban segment knji- mu do danas nema nikakvih informacija.
ge koji donosi mnoštvo sjećanja Ostaje nada da će neka buduća istraživanja
na neke od najfinijih insana koji u turskim arhivima osvijetliti taj period.
su živjeli ili koji i danas žive i na U novoj monografiji se nalaze podaci o
najprikladniji način manifesti- popisu nahije Bužim iz 1604. godine, a
raju svoj islamski način života koji je dio popisa Bosanskog sandžaka,
u ovom kraju. Da sumiram, po koji je uradio Adem Handžić. Tu se go-
mom mišljenju, i jedna i druga vori o nekim od zemljoposjednika koji
knjiga imaju svoju vrijednost i su u to vrijeme boravili u Bužimu. Tu
svoje mjesto, te mogu slobodno je i podatak o Hasanu, sinu Behramovu
kazati, bez ove prve ne bi bilo koji je 1620. godine prepisao jedno po-
ni ove druge, ako ništa drugo, veće djelo na kojem se potpisao kao vođa
ne u ovom obimu i s ovakvom islamske krajine. Ova monografija dono-
sadržinom. si i jedan dosad nepoznat podatak o pr-
vom poznatom imamu kamene džamije
STAV: Kako ste prikupljali mate-
rijal i koliko je dugo trajao rad
na izradi, ustvrdit ćemo, ovog
djela od iznimne važnosti?
SIJAMHODŽIĆ: Većinu ma-
terijala sakupio sam prilikom
višemjesečnog istraživanja u
Gazi Husrev-begovoj biblioteci,
Bošnjačkom institutu, te Arhi-
vu BiH i Arhivu Unsko-sanskog
kantona. Sjećam se da sam u jed-
nom navratu u Gazi Husrev-be-
govoj biblioteci proveo gotovo
sve radne dane od početka juna
do kraja jula 2014. godine. Do-
đem ujutro u osam sati i ostanem
do 16 sati, a nekim danima i do 18 sati. džematlija kako bih došao do nekog vri- na tvrđavi koja je podignuta odmah po
Vrlo sam zahvalan Osmanu Laviću, koji jednog ličnog podatka o godini smrti, o osmanskom osvajanju Bužima. Dakle, za
mi je olakšao i kod rukovodstva se zalo- imenu oca i sl. Vjerujem da je sve to bilo prvih gotovo 200 godina ne postoji po-
žio da mogu dnevno koristiti puno više razlog pa mi je Bog otvarao nove vidike i datak o bilo kojem imamu. Prvi imam
građe nego što to uobičajene procedu- usmjeravao me na prave adrese, gdje bih koji se spominje bio je Mahmut-efendi-
re dozvoljavaju. Čovjek je imao obzira sasvim spontano došao do kontakata ne- ja, sin Omerov, porijeklom iz bihaćkog
odakle dolazim, a vjerujem da je uzeo kih od potomaka imama koji danas žive naselja Hatinac, koji je službovao u tvr-
u obzir i važnost da se istražuje i piše o daleko izvan Bužima, a kod sebe su čuvali đavskoj džamiji 1761. godine. Spori rast
rubnim dijelovima BiH. Tada sam pre- vrijedne fotografije i osobne dokumente stanovništva bužimskog kraja, koje su
listao i iskopirao sve važnije dokumente od navedenih imama. Takvih osoba pro- do današnjih dana u velikoj većini činili
iz bibliotetskog arhiva koji su se odno- nalazio sam od Velike Kladuše, preko Ca- Bošnjaci muslimani, prekinut je doselja-
sili na krupski srez i bužimski kraj, kao zina, Bosanske Krupe, Bihaća, Sarajeva, vanjem muslimanskih izbjeglica iz Like
i nekoliko stotina uglavnom ukoričenih Mostara, pa sve do Bostona. i Krbave. To se desilo u dva navrata, prvi
periodičnih publikacija, počevši od svih Sam rad trajao je prilično kratko, otpri- put u vrijeme Karlovačkog, a drugi put u
sačuvanih brojeva lista Bosna, preko lista like nekih 15 mjeseci, od januara 2020. vrijeme Svištovskog mirovnog ugovora,

80 29/10/2021 STAV