Page 79 - STAV broj 347
P. 79

podataka i činjenica koje govore o prošlo-
                                                                               sti porodica, džemata, sela i mahala, kao
                                                                               i drugih vojnih i upravnih tijela. U tom
                                                                               smislu, vrlo kasno su formirane regio-
                                                                               nalne institucije poput Arhiva, Muzeja
                                                                               i Biblioteke u Bihaću, kao i biblioteke
                                                                               u ostalim mjestima i gradovima. Dugo
                                                                               vremena jedine forme za očuvanje pisa-
                                                                               ne zaostavštine bile su upravni centri u
                                                                               koje su odašiljani brojni službeni akti ili
                                                                               rukopisna građa, koji su kasnije završava-
                                                                               li u nekim od državnih arhiva ili arhiva
                                                                               Islamske zajednice u BiH, potom lokal-
                                                                               ne džamije, te neke od privatnih kuća
                                                                               u kojima se s koljena na koljeno čuva-
                                                                               la porodična ostavština. Vjerujem da je
                                                                               dosta vrijedne građe koja se odnosila na
                                                                               bužimski kraj trajno nestalo sa spaljiva-
                                                                               njem Vijećnice i Orijentalnog instituta
                                                                               u Sarajevu. Ipak, hvala Bogu, bužimski
                                                                               kraj nije toliko stradao u 20. stoljeću za
                                                                               vrijeme tri rata, tako da sam imao sreću
                                                                               da sam kod mnogih bužimskih porodica
                                                                               pronašao dosta dragocjenih dokumenata
                                                                               koji su mi pomogli u pisanju ove knjige.

                                                                               STAV: Šta razlikuje Vaše djelo od mono-
                                                                               grafije Vašeg prethodnika Nijaza Hadži-
                                                                               ća, koji je također autor kapitalnog djela
                                                                               “Medžlis IZ Bužim 1579–1999”?
                                                                               SIJAMHODŽIĆ: Monografija pod na-
                                                                               zivom Medžlis IZ Bužim 1579–1999 auto-
                                                                               ra Nijaza Hadžića vrijedno je djelo koje
                                                                               donosi dobar prikaz islamskog vjerskog
                                                                               života u bužimskim džematima. Moram
                                                                               kazati da je ova knjiga i meni uveliko
                                                                               pomogla u procesu pisanja i istraživa-
                                                                               nja. Jedna od njenih prednosti jeste i ta
                                                                               što je njen autor, koji je građu pripremao
                                                                               nekoliko decenija, uspio zabilježiti puno
                                                                               usmenih predaja od ljudi koji već odavno
                                                                               nisu među živima, a koje su poslužile kao


                                                                                 Amir Sijamhodžić rođen je 1981. godine
                                                                                 u Bužimu, gdje je završio osnovnu školu
                                                                                 i gimnaziju. Visokoškolsko obrazovanje
                                                                                 stekao je na Prirodno-matematičkom
                                                                                 fakultetu u Sarajevu, gdje je diplomirao
                                                                                 2006. godine. Zaposlen je kao nastav-
                                                                                 nik geografije od 2006. godine u Prvoj
                                                                                 osnovnoj školi u Velikoj Kladuši, zatim u
                                                                                 MSŠ “Bužim” te u OŠ “Bužim”, gdje i
                                                                                 danas radi. Autor je, koautor ili urednik
                                                                                 više knjiga, od kojih se izdvajaju “Općina
                                                                                 Bužim – geografski prikaz”, “Bužim kroz
                                                                                 vrijeme”, “Slovo o zavičaju”, “Biografski
                                                                                 leksikon općine Bužim”, “Krajiške izreke
                                                                                 i poslovice”, “Krajiška sofra”, “Sto godi-
                                                                                 na OŠ ‘Bužim’ (1920–2020)” te “Islam
                                                                                 i muslimani bužimskoga kraja”. Novinske
                                                                                 vijesti, izvještaje i članke objavljivao je i
                                                                                 objavljuje, između ostalog, u listovima “Kra-
                                                                                 jina”, “Preporod”, “Novo vrijeme” i “Stav”.



                                                                                                   STAV 29/10/2021 79
   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84