Page 44 - STAV broj 360
P. 44

DRUŠTVO



          Emina Hadžić, direktorica međunarodne
          organizacije “Zavod Krog” u Sloveniji


          OD JUŽNJAKA I ČEFURJA



          DO VISOKOOBRAZOVANIH




          KOJI DOPRINOSE RAZVOJU



          SLOVENSKOG DRUŠTVA




          Bošnjaci trebaju raditi na svom ekonomskom i političkom osnaživanju, ističe direktorica međunarodne
          organizacije “Zavod Krog” te dodaje da su Bošnjaci kao pridošlice u Sloveniju bili slabo prihvaćeni.
          Prema njenim riječima, danas imamo drugu i treću generaciju, visoko obrazovane ljude, integrirane u
          društvu, ali se još uvijek pojavljuje diskriminacija kako u privatnom, tako i u poslovnom životu Bošnjaka.


          Piše: Jasmin ALIBEGOVIĆ           dobre prakse, nastojim da osiguram lakši   kulturni identitet Bošnjaka preko raznih
                                            pristup socijalno-ekonomskim pravima za   djelatnosti kao što su folklor, umjetnost,
                                            ranjive grupe”, kaže Emina Hadžić.   literatura, etnomuzika... Udruženja su i
                mina Hadžić direktorica je me-  Dodaje da je posebno ponosna na hu-  mjesto gdje se mladi druže i imaju priliku
                đunarodne organizacije “Zavod   manitarne projekte koje izvodi još od 2000.   upoznati ne samo svoju kulturu nego i ra-
                Krog” sa sjedištem u Sloveniji,   godine, od psihosocijalne pomoći socijalno   zvijati svoje inovativne ideje kroz projekte.
         Ečije se djelovanje prostire preko   ugroženoj djeci do snabdijevanja školske   “Prema popisu stanovništva iz 2002.
          Zapadnog Balkana, Bliskog istoka te Afri-  opreme u školama i izgradnje javne infra-  godine, Bošnjaka u Sloveniji ima 32.009
          ke. Njeni roditelji doselili su se u Slove-  strukture nakon poplava u Bosni i Herce-  i čine jednu od najvećih manjinskih gru-
          niju osamdesetih godina, gdje je i rođena,   govini, pa sve do i najmanjeg humanitar-  pa. Bošnjaci se nisu doseljavali u Sloveniju
          te danas s ponosom i puno ljubavi pred-  nog projekta kao što je pomoć samohranoj   samo kao ekonomski migranti oko 1960.
          stavlja i Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu   majci, starijoj osobi, bolesniku, jetimu.  godine, još za vrijeme bivše Jugoslavije,
          gdje god se nalazi. Na području ljudskih   “Trenutno u Bosni i Hercegovini spro-  već su bili prisutni u Prvom svjetskom
          prava i zaštite manjine angažirana je još od   vodimo zajedno s Udruženjem ‘Medica’   ratu u sklopu hrabrog bošnjačkog regi-
          studentskih dana. U početku je to bio rad   iz Zenice i Centrom za edukaciju i istra-  menta koji je djelovao pod austrougar-
          na priznavanju formalno-pravnog statusa   živanje ‘Nahla’ projekt iz područja zašti-  skom vojskom. U to doba sagrađena je i
          Bošnjaka u Sloveniji, a zatim je nastavila   te i promocije dječijih i ženskih prava, u   džamija 1916. godine u Logu pod Mangar-
          rad na zaštiti ljudskih prava ostalih ranji-  Crnoj Gori radimo na zaštiti prava na do-  tom, koje više nema, ali je ostalo groblje
          vih grupa u Sloveniji i van njenih granica.   stojanstveno starenje i prevenciji demen-  i spomenik. Bošnjaci su kao pridošlice u
            Zbog plodonosnog rada u područ-  cije, u Južnom Darfuru omogućavamo   Sloveniju bili slabo prihvaćeni. Imali su
          ju ljudskih prava, bila je imenovana kao   pristup do pitke vode i obnovu sanitarne   etiketu dobrog radnika i za njih je važilo
          prva bosanska članica savjeta Vlade Re-  infrastrukture, uspostavljanje sistema za   da su dobri samo za čistačice, građevinu,
          publike Slovenije za ostvarivanje načela   navodnjavanje, u Libanonu žrtvama dje-  sobarice, komunalu. Nazivalo se ih ne-
          jednakog tretmana u periodu od 2004. do   čijih brakova i rodno zasnovanog nasilja   gativnim epitetima: južnjaci, čefurji, oni
          2008. godine, gdje je uspješno zastupala i   nudimo psihosocijalnu i zdravstvenu po-  odozdo”, priča sagovornica.
          djelovala kao predstavnica za jednak tre-  moć, u Egiptu na području zaštite ljudskih   Prema njenim riječima, danas imamo
          tman bez obzira na nacionalno, rasno ili   prava. U širok spektar aktivnosti uključu-  drugu i treću generaciju, visoko obrazo-
          etničko porijeklo i jezik.        jemo i mlade, kulturnu djelatnost, nefor-  vane ljude, integrirane u društvu, ali se
            “U mnogim timovima, platformama,   malnu edukaciju. Ponosna sam na svoju   još uvijek pojavljuje diskriminacija kako
          mrežama pa i u ‘Zavodu Krog’ radim na   porodicu, prijatelje, na sve koji su bilo na   u privatnom, tako i u poslovnom životu
          programima usmjerenim na podizanje svi-  kakav način dali doprinos u dobrim dje-  Bošnjaka.
          jesti i obrazovanja za ljudska prava, uka-  lima”, ističe direktorica “Zavoda Krog”.  “Zbog imena ili prezimena koje za-
          zujem na pravna pitanja i prepreke vezano   Naglašava da u Sloveniji djeluje mnoš-  vršava na ‘ić’, porijekla, dijete se suoča-
          pristupima socioekonomskim pravima i   tvo kulturno-umjetničkih udruženja s   va s diskriminacijom od svojih vršnjaka,
          diskriminacijom te, oslanjajući se na rele-  bošnjačkim i bosanskohercegovačkim   odrasla osoba ne može dobiti posao ili
          vantne međunarodne standarde i primjere   predznakom, a većini je cilj da se sačuva   neće napredovati u svojoj karijeri. Kad



         44  28/1/2022 STAV
   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49