Page 73 - STAV broj 360

prilike, ideologiju, politiku, historiju, jesu “intenzivnije piše o svom životnom isku- historijske činjenice, donosi kompleksu
britka i lucidna. Ona detektira problem i stvu”). Sanja Seferović Drnovšek govorom analitičku analizu društva kroz svoj put
ne samo da nudi idejno rješenje nego se o ženi i njenim zaslugama nastoji ojačati od Bosne, preko Srbije do SAD. Knji-
aktivno uključuje da do tog rješenja dođe. njenu poziciju u društvu. Posebnu pa- ga Sučeljavanje sa predrasudama jeste
Autorica s početka knjige donosi pregled žnju posvećuje silovanim ženama i donosi knjiga o vremenu raspada, najdubljim
i stanja u SAD, odnosno u zajednicama njihove priče (traume) kroz organizaciju razmimoilaženjima, o sukobima, ratu,
ljudi s prostora bivše Jugoslavije, svje- gostovanje i predavanja o stradanju kroz predrasudama, knjiga o kulturi, ideolo-
doči promjenama, napadima, uvredama, koje su prošle (priča Bakire Hasečić) da giji, društvu, zlu, moći, a napisano traži
sukobima, buđenju nacionalizma, preki- bi istina o tom zločinu došla do cijelog utemeljenje u činjenicama. Sanja Sefe-
danju prijateljstva (samo zbog kulturološ- svijeta, jer u BiH tokom agresije “broj rović Drnovšek borkinja je za istinu i
ke, etičke ili religijske razlike), svjedoči seksualno maltretiranih i silovanih žena za slobodu, dvije najvažnije kategorije
i suočava se s predrasudama temeljenim i djevojčica samo zbog njihove etničke i koje omogućavaju napredak cjelokupnog
na neznanju, temeljnom nepoznavanju religiozne pripadnosti prelazio je 20.000”. društva. Jedna drugu nadopunjavaju, jer
drugih i, uprkos svemu što se dešava, Autorica donosi i potpuni pregled bez slobode nema mogućnosti otkrivanja
ona pokušava (i u tome uspijeva) ostati svega što se događalo i što je dovelo do istine i saznanja, nema obrazovanja, novih
Čovjek. Svjesna da se situacija u bivšoj raspada Jugoslavije, od Memoranduma ideja i spoznaja, što je i uvjet čovjekovog
državi bolje vidi s distance, izvana, ona Srpske akademije nauka i umetnosti napretka. Autorica svojim primjerom i
upozorava da ćemo se probuditi u “novim 1986. godine, koji govori o tobože “du- radom, talentom, originalnošću i svojom
domovinama nejasnih oblika i neizvjesne goročnoj diskriminaciji politike prema ustrajnošću nastoji i da nove generacije s
budućnosti, ali, nadam se, svjesni da će Srbiji”, što je onda posijalo “razarajući naših prostora (rođenih u SAD) nauči o
se razrušene duše i porušeni međuljudski ratni naboj u srpsku omladinu, među BiH, da sačuva maternji jezik, kulturu i
odnosi morati ponovo graditi i njegovati. srpskim građanskim i seoskim žitelji- historiju, odnosno trudi se da obogati za-
Počnimo da ih gradimo sada, odmah, kad ma”, preko Miloševićevog govora na jednicu, jer je svjesna šta su sastavnice iden-
nam izgleda da je nemoguće”. Gazimestanu 28. 6. 1989, kojim je naja- titeta jednog naroda. Cilj agresora nije bio
Knjiga počinje odlaskom iz Beograda vio kraj Jugoslavije. Autorica od počet- samo ubiti nego uništiti njegov identitet
u SAD neposredno nakon raspada Jugo- ka knjige do njenog kraja (knjiga se za- i duhovne vrijednosti i tako zatrti svaki
slavije i tu se zasniva intimna priča o ženi, vršava prikazom Trumpove ere i ludila trag njegovog postojanja, pa društveni
majci, supruzi koja pokušava da se inte- post-postmodernog svijeta) sve što govori angažman i pisanje autorice vidimo kao
grira u američko društvo. Autorica korača potkrepljuje dokumentima, ukazuje na jedan značajan i hrabar vid otpora. n
putevima do spoznaje, kako je i naslovila
jedno poglavlje u kojem SAD i ljude koji
tu žive najbolje upoznaje i razumije kroz
putovanje. Na vispren način u knjigu u
kojoj dominiraju tzv. “teške” teme upliće
putopis (u prvom je planu unutrašnji do-
življaj putovanja), gdje možemo čitati fas-
cinantne opise predjela kroz koje prolazi
(priroda, znamenitosti, historija) i ljudi
koje na tom putu sreće. Nakon procesa
integracije (učenje jezika, studiranje i ak-
tivno uključivanje u društvo) ona postaje
edukatorica i pomaže drugima, ranjivim
kategorijama (djeci, silovanim ženama,
bolesnim, izbjeglicama) i u prvi plan u
svom djelovanju postavlja ženu, čak je i
jedno poglavlje naslovljeno Moje junaki-
nje, moje inspiracije, u kojem se govori o
najznačajnijim ženama koje su mijenjale
svijet (Emily Dickinson, Mary Stevenson
Cassatt, Susan B. Anthony, Eleanor Ro-
osevelt, Susan Sontag i dr.), također go-
vori o istaknutim ženama iz BiH i regi-
je (Nafija Sarajlić, Slavenka Drakulić, a
susret s njom autorici će biti podsticaj da

Knjigom pratimo život autorice u Beogradu, preseljenje u SAD, raspad Jugoslavije, koji autorica
nastoji da razumije, objasni i vjerodostojno prikaže s fokusom na posljedice tog raspada koji
se najviše odrazio na BiH, ratnim zločinima i Genocidom nad Bošnjacima. Njen cilj jeste kazati
Istinu, upozoriti američko društvo i svijet na zločine protiv čovječnosti, na Genocid u BiH, na što
svijet “zatvara oči” i o tome šuti. Posredstvom svoje priče i svog životnog primjera, ali i priča
drugih ljudi (čije sudbine vjerodostojno prenosi), autorica govori o tome kako se spremao raspad
Jugoslavije i kako se pripremao rat i zločin u BiH, zatim ukazuje na to šta se sve u ratu činilo.

STAV 28/1/2022 73