Page 70 - STAV broj 360

KULTURA

Pjesnikinja koju treba pratiti

s velikom pažnjom

KADA SE

IZ NAJTEŽE

ŠUTNJE POČNE

PROGOVARATI

Amina Bulić, “Podrhtavanja”, poezija, “Planjax”,
Tešanj, 2022.

Piše: Željko GRAHOVAC profiliranost autorskog pisma – na temelju prvog ciklusa “Jalovanje”, bilo da u kon-
kojih nikad ne bismo mogli pretpostaviti tekstu rasapnosti svijeta i života daje
(da s tim iz konteksta već nismo upozna- riječ ženskom iskustvu (kao u ciklusu
“Zbila se snaga u tanke zidove vena/ ti) da je ova knjiga pjesnički prvijenac: “Samice”), bilo da se oglašava iz nekog
sad oplemenjeni strahom/ jasni u tmini/ “Podrhtavanja Amine Bulić nesva- mističkog prekoračenja k onostranom
stupamo u vječnost // Sutra će nas potom- kidašnje su zreo i ujednačen rukopis za (kao u posljednja dva ciklusa “Hram” i
ci čitati/ iz zemlje/ prevoditi nam/ kosti u prvu knjigu mladog autora. (…) U ovoj “Oslobođenje”), pjesnički glas Amine Bu-
imena // Sutra će nijemost naša glasnije/ knjizi poezije sreću se široko poznavanje lić konstantno i dosljedno evocira i održa-
od vapaja ovih ječati.” (“Čitanje zemlje”) svjetske književnosti, historija, mit, po- va upitnost čovještva (i kao neprevladane
Amina Bulić pridružuje se (sa zado- slijeratno iskustvo i tegoba savremenog boli u žrtvama zla i rata pojedinačno, ali
voljstvom možemo to naglasiti) ne baš svijeta.” (Rebronja) i kao obezličenja/obezljuđenja takozvane
maloj grupi mladih pjesnikinja i pjesni- Prva recenzentica također ukazuje na svjetske moći, ili tog nekog duha epohe).
ka koji u posljednjih godinu-dvije svo- postapokaliptičku vizuru iz koje je ispisana “Otetom domu pođeš/ s jave kad skre-
jim knjigama prvijencima (ili drugim knjiga; u osam manjih ciklusa razvrsta- neš/ među lahke mrakove/ kojima od umo-
po redu objavljivanja) daju značajan do- ne, najveći dio od ukupno 50-tak pjesa- ra tijelo se hladi // Tvoja sudbina tuđa sad
prinos kvalitativnom usponu tekuće pro- ma problematizira preživljenost svijeta u je/ i jezik ti se u ustima grči/ htio bi da
dukcije u BiH; uz Anitu Pajević, Vernesa čovjeku (i čovjeka u svijetu). Naravno da porodi objašnjenje/ što utamničen snom/
Subašića, Nikolinu Todorović, Azeminu je ratna destrukcija ponajprije uvjetova- na ruševinama svog doma stojiš // Ali tvoj
Krehić, Eminu Kovačević, Mirzu Pinjića, la ovakvo pozicioniranje kreativnog pje- jezik tuđi sad je/ pa nemaš čime posvje-
Vladana Šipovca – odsad ćemo s velikom sničkog uma – ali moramo imati u vidu dočiti/ Sebe.” (“Utamničenje”)
pažnjom (i s dobrim razlogom!) pratiti (a na to nas u svojoj recenziji upozorava Bez sumnje je to granica (ali i os oko
dalji autorski razvoj i ove mlade pjesni- Naida Mujkić) da “(…) Bulić nam po- koje se sve u ovoj knjizi vrti): ta tuđost
kinje. Rođena je 1991. godine, magistra kazuje kako rat zaposjeda dva prostora: vlastite sudbine, ta tuđost vlastitog jezi-
je komparativne književnosti (Filozofski jedan je vanjski, javni, i unutar njega je ka. Pjesnikinja sve vrijeme prekoračuje tu
fakultet Sarajevo), u uredništvu je inter- moguće govoriti o miru, dok je u drugom kobnu granicu, u oba smjera, uspijevaju-
netskog časopisa “Fragment”, prevodi s rat koji se iz vanjskog prostora preselio u ći u rukama zadržati sklisku ribu samog
italijanskog – i, što je posebno značajno, unutrašnji prostor bića i koji traje mnogo suštastva – tragajući za riječima i za sin-
objavila je već značajan broj stručnih ra- duže i bolnije”. taksom tog ne-više-mog jezika, porađajući
dova, filmskih i književnih kritika i eseja Možda bi za to oko čega se okuplja au- ih u naponu oslikovljenja:
u raznim elektronskim i printanim me- torica najprimjerenija riječ bila – raščinje- “Uranjam u drhtave odraze drveća/
dijima u nas i u regiji. nost humanuma u čovjeku i u društvenoj na mlakoj površini rijeke/ još ne zebu me
Obje recenzentkinje (Nadija Rebronja stvarnosti, bilo da se javlja iz prvog lica dubine/ dok se prelamam u svjetlu/ čuh
i Naida Mujkić) naglasile su duhovnopo- množine (nekog užeg ili najšireg kolek- sebe koja bih/ tek život u utrobi nadošao/
etičku utemeljenost i izražajnostilističku tiviteta), kao što je to slučaj s pjesmama slijevaše se tepanja pramajke/ u žudnu

70 28/1/2022 STAV