Page 40 - STAV 332-333

26. GODIŠNJICA GENOCIDA U SREBRENICI

Fotografija: Ahmet Bajrić Blicko,
Majka, nagrađena fotografija
poziv, imam prijatelje i poznanike srpske otpada u pokušaju skrivanja istine. Bez Bošnjaci nakon svega i radi nekih vlastitih
nacionalnosti i posebno me obradovala teksta ostavlja i priča o sinu Mehmeda Si- interesa sarađuju s onima koji su im pobili
čestitka kolegice iz Srbije nakon dodjele tarevića iz Vlasenice, koji je više od dvije pola rodbine. O kakvom je tu sindromu ri-
nagrade. Iskrena da budem, nisam to očeki- decenije prekopavao šume na mjestima gdje ječ, ne želim ni razmišljati. Smatram da za
vala, ali mi je drago zbog toga”, kaže Alma. su mu govorili da mu je posljednji put vi- nešto tako ne postoji nikakvo medicinsko
Prema njenim riječima, svaka priča na đen otac i koji ga je na kraju i pronašao i opravdanje”, priča Alma.
svoj je način teška i njeno je pisanje emo- kost po kost izvadio iz zemlje ili saznanje
cionalno iscrpljujuće, ali kada pomislite da je dvanaestogodišnja Nihada Lelo, dok “OBRIŠEŠ SUZE I NASTAVIŠ”
da je neko to proživio na vlastitoj koži, su je krvnici vukli u kuću za silovanje kod Ahmet Bajrić Blicko jedan je od ri-
ko smo mi, novinari, istražitelji i svi oni pijace u Vlasenici, na sebi imala majicu s jetkih fotoreportera koji je 1995. godine
koji rade posao povezan s ratnim zločini- likom iz crtanog filma, a smogla je snage svojim fotoaparatom zabilježio preživje-
ma, da se žalimo? nasmiješiti se i mahnuti svom drugu iz škole le Srebreničane dok su prelazili na slo-
Ipak, dodaje Alma, postoje trenuci kada koji je užasnut i zaleđen od straha posma- bodnu teritoriju, što preživjele muškar-
svi prisutni jednostavno zanijeme, iako ste trao taj prizor. Ili situacije kada se kasnije ce u Nezuku, što preživjele žene i djecu
mislili da ste sve čuli i da vas više ništa ne presuđeni ratni zločinac u sudnici obraća u Kladnju. Tih dana, priča nam Ahmet,
može uzdrmati. preživjeloj žrtvi i pita ga za oca i brata za nije bio svjestan razmjera zločina koji se
“To se, između ostalog, desi kada vam koje zna da su ubijeni. Ili, kada vam Da- događao. Mislio je da će oni koji su zaro-
Hasan Hasanović priča šta mu je posljednje mir Kičić priča kako su ga zločinci tjerali bljeni biti jednog dana pušteni, za mje-
rekao ranjeni brat na samrti, kojeg prilikom da svijećom traži preživjele komšije kako sec-dva. Tada je napravio oko 400 foto-
bijega iz Potočara Hasan nije htio ukopa- bi ih oni ubijali. Ili svjedočenja o prvom grafija. Nije u to vrijeme bilo digitalnih
ti na planini Udrč, nego je njegovo mrtvo ubijenom imamu u Bosni i Hercegovini fotoaparata, imate film i ograničeni ste
tijelo nosio 20 kilometara do Nezuka. Desi Mustafa-efendiji Mujkanoviću iz Bratunca, brojem fotografija.
se to kada vam majke pričaju kako su im kojeg su monstrumi tjerali da pije alkohol, “Dragi Allah je tako htio da mi samo
nasilno odvajali sinove, dok su one plakale kojem su odsjekli jezik dok je šaputao moli- jedna fotografija nije uspjela”, kaže Bajrić.
i molile zločince, nerijetko svoje komšije, tvu Jedinom Gospodaru, rezali ga noževima Nekoliko godina poslije Bajrić je fotogra-
da ih poštede. To su trenuci kada Zijo Ri- po tijelu i na kraju ga dokrajčili pucanjem u firao masovne grobnice u kojima su zako-
bić, kojem su pred očima ubijeni roditelji, glavu. Tu su i potresne priče o oslobađanju pani ubijeni Srebreničani. Fotografirao je
šest maloljetnih sestara i dvogodišnji brat, logora u Liplju i šta se sve tamo dešavalo. svaku grobnicu u Podrinju. Kada su iden-
a on je i sam preživio strijeljanje, prilikom Između ostalih, teška je i priča Belme Ma- tifikovani, fotografirao je njihove dženaze.
identifikacije odgovara na pitanja i pokušava lagić, rođene u jeku Genocida, ili Sabine “Kada vidiš bol ljudi koji kopaju svoje
se prisjetiti kakvu je benkicu imala njegova Hodžić-Mehmedović, koja je oca identifici- najmilije, nije lahko ni fotografirati, ste-
sestrica. Također, bolno je kada prilikom rala na osnovu svoje lutkice što mu je dala gne u grlu, ali obrišeš suze i nastaviš ra-
druge identifikacije dr. Vedo Tuco obrazlaže na rastanku u julu 1995. godine. Ovakvih diti”, kaže Bajrić.
kako su pronađene nagorjele kosti, tako da je primjera, nažalost, na stotine, ali poseb- Skoro sve fotografije koje je napravio
zapaljena maloljetna braća nisu mogla biti no je razočaravajuća činjenica da pojedini 1995. godine su objavljene. U njegovu rad-
identificirana pa će biti ukopani u zajednič- nju u Tuzli ranije su svraćali Srebreničani
koj grobnici. Osim toga, prisutni zanijeme tražeći nekoga svoga na tim fotografija-
kada među položenim tabutima ugledaju Ono što Alma i Ahmet ma. Danas rijetko dođu. Više od stotinu
mali, dječiji tabut s posmrtnim ostacima rade, kao i brojne druge fotografija Bajrić je objavio na Facebooku
Emira Suljića, ubijenog u Glogovi kada je kako bi se ljudi mogli prepoznati na njima.
imao samo dva dana. Potresne su situacije kolege novinari, vrijedni Vjerovatno će Memorijalni centar otkupiti
na grobnicama, gdje se preživjele žrtve na- su dokumenti, bilješke koje njegovu cjelokupnu arhivu.
daju i očekuju da će baš tu neko njihov biti Ono što Alma i Ahmet rade, kao i broj-
pronađen. Naprimjer, masovna grobnica u će ostati za nauk budućim ne druge kolege novinari, vrijedni su do-
Kozluku među posljednjim je otkrivenim, generacijama. Oni ne daju da kumenti, bilješke koje će ostati za nauk
a tu je lokalno stanovništvo preko ubijenih budućim generacijama. Oni ne daju da se
žrtava bacalo smeće i formiralo deponiju se zaboravi genocid. zaboravi Genocid. n

40 16/7/2021 STAV