Page 25 - STAV broj 202
P. 25

pritom da oni budu inžinjeri dječijih duša   Možemo čuti pozivanje na djecu koja moraju “birati
          – na svoj način. Kao znanstvenik, dakle,   između majke i oca”, kojima majka i otac nisu govornici
          držim da BHS stvara više štete nego koristi
          i da uklanjanje ove skraćenice iz upotrebe   istog maternjeg jezika. Znanstvena istina koju moraju
          treba biti jedan od ciljeva sveukupne bo-  znati i lingvisti i genetičari jeste da se jezik usvaja
          snističke jezičke politike.
            Možemo čuti i vidjeti najave da će   kulturnim putem – ne nasljeđuje se od roditelja po istim
          doći do “tri škole pod istim krovom”.   principima po kojima se nasljeđuju tjelesne osobine,
          To je samo zvučna fraza koju govore ek-  krvna grupa ili boja očiju
          splicitno politički angažirani pojedinci.
          A lingvistički proroci uglavnom griješe.
            Možemo čuti pozivanje na djecu koja   znati i lingvisti i genetičari jeste da se jezik   samo jezikom Bošnjaka. Prema popisu iz
          moraju “birati između majke i oca”, koji-  usvaja kulturnim putem – ne nasljeđuje se   2013. godine, bosanski jezik ima 1.866.585
          ma majka i otac nisu govornici istog ma-  od roditelja po istim principima po kojima   govornika u Bosni i Hercegovini. Od toga
          ternjeg jezika. Naravno, i to govore poje-  se nasljeđuju tjelesne osobine, krvna grupa   su 1.762.577 Bošnjaci, 7.269 Srbi, 17.088
          dinci koji sudjeluju u borbi za pravo na   ili boja očiju. Dakle, dijete ne mora birati   Hrvati, 33.658 govornici koji su se nacio-
          interpretaciju. Njih ne treba podsjećati   između majke i oca: ako vlada znanstve-  nalno izjasnili kao Bosanci, 5.962 Romi,
          da uporno šute kad je riječ o djeci kojima   nom istinom, a ne “trojednom” iz nečijih   10.784 govornici koji su se nacionalno
          su i otac i majka Bošnjaci, a mogu birati   snova, znat će da samo može odabrati svoj   izjasnili kao Muslimani, 9.629 govornici
          između hrvatskog jezika i... hrvatskog je-  put. Bar kad postane punoljetno.  koji su se izjasnili kao Bosanci i Herce-
          zika. Ili srpskog i srpskog. Interesi djece   Bosanski jezik je jezik Bošnjaka i svih   govci, 596 Albanci, 370 govornici koji su
          su važni, zaista jesu. Zato je djeci potrebno   drugih koji ga smatraju svojim jezikom.   se izjasnili kao Jugoslaveni, 30 Ukrajinci,
          predstaviti znanstvenu istinu, a ne vlasti-  Pripada svim svojim govornicima i neće   190 Crnogorci, 56 Turci, 106 Slovenci, 89
          te želje. A znanstvena istina koju moraju   ga nijedna “trojedna” skraćenica učiniti   govornika koji su se izjasnili kao Pravoslav-
                                                                               ci, 69 Makedonci, 14.218 govornici koji se
                                                                               nisu nacionalno izjasnili, 3.352 govornici
                                                                               koji su u popisnoj dokumentaciji upisani
                                                                               kao Ostali, 542 govornici čije je nacional-
                                                                               no izjašnjavanje u rezultatima popisa re-
                                                                               gistrirano kao nepoznato. Bosanski jezik
                                                                               dovoljno je širok da prihvati sve koji ga
                                                                               žele. Takvi mogu biti i hrvatski i srpski
                                                                               jezik, ali to neću ja tvrditi. Dakle, poduda-
                                                                               ranje nacije i jezika stvar je nauke prošlih
                                                                               vremena, danas je prevladana. Bosanski
                                                                               je jezik mnogo više od jezika Bošnjaka ili
                                                                               jezika bošnjačkog naroda. A tvrdnje da
                                                                               je samo “BHS” dovoljno širok za “sve” i
                                                                               “ostale” puko je pojednostavljivanje i do-
                                                                               kaz da borci za “BHS” ustvari ljude dijele
                                                                               na, kako oni vole reći, “nacionalne torove”,
                                                                               smatrajući da su oni izvan takve priče, u
                                                                               jednom povlaštenom “toru” iz koga uži-
                                                                               vaju dijeliti lekcije o moralu i umišljajući
                                                                               da su, ko zna zašto, moralno superiorni.
                                                                                  Na kraju da zaključim: bosanski jezik
                                                                               preživio je mnogo snažnije vlasti, okupa-
                                                                               torske, autokratske, jednopartijske, stra-
                                                                               ne..., a sudeći po sadašnjem stanju nauke,
                                                                               svijesti govornika, međunarodnog prizna-
                                                                               nja, književne produkcije... – preživjet će
                                                                               i ove savremene, nazor sastavljene.   n
                                                                                  (Dr. sc. Halid Bulić vanredni je profe-
                                                                               sor bosanskog jezika i lingvistike na Filo-
                                                                               zofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
                                                                               Autor je triju naučnih knjiga i više desetina
                                                                               naučnih radova. Bio je gostujući predavač
                                                                               na više evropskih univerziteta. Dobitnik je
                                                                               nagrade “Hasan Kaimija” za naučno djelo i
                                                                               više bosanskohercegovačkih i međunarod-
                                                                               nih nagrada za književni rad. Predsjednik
                                                                               je Instituta za bosanski jezik i književnost
                                                                               u Tuzli, član Bosanskohercegovačko-ame-
                                                                               ričke akademije nauka i umjetnosti.)



                                                                                                    STAV 17/1/2019  25
   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30