Page 23 - STAV broj 202

Jezik se ne nasljeđuje od roditelja

UKLANJANJE SKRAĆENICE

BHS TREBA BITI JEDAN

OD CILJEVA BOSNISTIČKE

JEZIČKE POLITIKE

O stručnim aspektima skraćenice BHS, bhs, b/h/s, b./h./s....

može se opširnije govoriti. Prije svega, smatram da je svaki
oblik spomenute skraćenice izuzetno štetna pojava i da treba
Piše: Halid BULIĆ učiniti što je više moguće da se ona povuče iz upotrebe u svim
kontekstima u Bosni i Hercegovini. To je jedna administrativna
konstrukcija i prigodna “štaka” koja u nauci nema šta tražiti. A
školski predmeti, vjerujem, treba da se zasnivaju na nauci

ezička situacija u Bosni i Hercego- ili “bezveznog” (nekakve deklaracije) Kantonu Sarajevo. Nego i u Kantonu 10
vini veoma je složena. Tvrditi nešto problema podijele akademsku zajednicu, i tzv. manjem entitetu. I u Jajcu. I Stocu.
drukčije znači okretati glavu od pro- kako bi u njoj lakše prepoznali “svoje”, a I drugdje. Štaviše, ta su prava i zagaran-
Jblema. U relativno maloj državi živi sve to radi nejezičkih ciljeva. Političari, tirana državnim i lokalnim zakonima,
više naroda, koji imaju drukčija politič- pak, mogu (zlo)upotrebljavati simbolič- koji se, nekako, nekažnjeno krše. O tome
ka i kulturna stremljenja i uz to smatraju ku funkciju jezika radi dodvoravanja bi- isuviše često svjedoče medijski napisi ili
da govore različitim jezicima. “Njihova račkom tijelu ili potencijalnim koalicio- javne objave partija, koji ostaju samo to
borba im je dala” da su njihova tri jezi- nim partnerima. No, sve je to nešto što – napisi i javne objave. To je, pokazuje se,
ka – bosanski, hrvatski i srpski – danas se radi i što nema velike veze s naukom, dovoljno za dodvoravanje biračkom tijelu,
službeni jezici u Bosni i Hercegovini i dok se ne samoproglasi naukom, dok ne a zakoni i prava i dalje se krše.
kao takvi treba da imaju poseban status dira tuđa prava ili dok ne predstavlja kr- O stručnim aspektima skraćenice
i zakonsku zaštitu. šenje zakona. BHS, bhs, b/h/s, b./h./s.... može se opšir-
Spomenutu složenu situaciju dodat- Jedan od problema koji se tiče i za- nije govoriti. Prije svega, smatram da je
no otežava činjenica da svako smatra da kona i ljudskih prava i naučnosti jesu svaki oblik spomenute skraćenice izuzetno
se može i treba baviti jezikom i o njemu različite instrukcije koje različiti mini- štetna pojava i da treba učiniti što je više
iznositi “smjela” i “originalna” mišljenja i stri za obrazovanje u Kantonu Sarajevo moguće da se ona povuče iz upotrebe u
predstavljati ih kao naučne stavove. Tako odašiljaju javnosti i onima kojih se tiče svim kontekstima u Bosni i Hercegovini.
se jezikom bave ne samo akademije, ka- u vezi s nazivom jednog školskog pred- To je jedna administrativna konstrukcija
tedre, instituti i naučnici već i redakcije meta – da li birati jedno od ponuđenog: i prigodna “štaka” koja u nauci nema šta
novina i portala, genetičarke i genetičari, Bosanski jezik, Hrvatski jezik ili Srpski tražiti. A školski predmeti, vjerujem, tre-
političarke i političari, glumci, pjevači, jezik ili, pak, ostaviti mogućnost da se ba da se zasnivaju na nauci. Susrećem se
profili na Facebooku s lažnim imenima izabere i “BHS”. s ovom skraćenicom dugo, razmišljam o
i mnogi drugi. Svi učesnici u procesima U vezi sa zakonitošću navedenih in- njoj ozbiljno i mislim da me ništa ne može
“bavljenja jezikom” imaju svoje metode i strukcija ne želim reći ništa, jer se ne uvjeriti da je ona korisna, demokratična ili
interese – kasnije ćemo detaljnije spome- smatram pravnim stručnjakom. potrebna. U srbistici i kroatistici ne može
nuti bar medije i političare – ali, razumjet Što se tiče jezika i ljudskih prava, vje- joj se naći ni spomen, a u bosanskoherce-
ćemo, normalno je da i genetičari i poli- rujem da svi ljudi imaju pravo na obrazo- govačkoj lingvistici koristi se dosta rijet-
tičari i glumci i mediji... imaju interese vanje na maternjem jeziku i na slobodu ko, i tu kao “štaka”, uglavnom kao znak
i da se neki od tih interesa tiču jezika. izražavanja koja ne vrijeđa druge i druk- “opreza”, “korektnosti” i “otvorenosti”
Mediji, naprimjer, mogu težiti da zbog čije – na svakom pedlju svijeta. To znači, lingvista – obično nebosnista (germani-
“bezazlenog” (naprimjer, izjednačavanje samo da podsjetim, i na svakom pedlju sta, anglista, romanista...). Na nekim ino-
pisanja lahko i lako u standardnom jeziku) Bosne i Hercegovine. Dakle, ne samo u zemnim slavističkim katedrama koristi

STAV 17/1/2019 23