Page 6 - STAV broj 180-181
P. 6

tetris

Najskuplja laž u
historiji bh. novinarstva
“U aprilu 2002. godine Dnevni avaz je objavio laži zbog kojih je       “Tehno-pek” kao firma više ne postoji, a njen vlasnik i direktor Alvir
    mojoj firmi nanesena šteta u iznosu od pet miliona maraka. Zbog    Henda navodno je odselio iz BiH. Prema nezvaničnim informacijama
izmišljotina tog lista, bez posla je ostalo 26 demobilisanih boraca.”  Faktora, Hendi je prije nekoliko godina teško narušeno i zdravlje.
Alvir Henda, direktor sada već ugašene kompanije “Tehno-pek” iz        Uprkos tome što je upravnik Carinarnice Bihać Irfan Felić tražio od
Bihaća, ovu je tvrdnju iznio za tadašnji sarajevski list San, a potom  novinara da tekst ne objavljuje dok ne stignu rezultati analize pšenice,
ju je objavilo i Oslobođenje u aprilu 2007. godine. Tužba zbog teksta  novinar, odnosno Avaz, to nije prihvatio i tekst je objavljen. Kompani-
Dnevnog avaza, zbog kojeg je bihaćki “Tehno-pek” pretrpio ogro-        ja “Tehno-pek” tražila je od Dnevnog avaza da demantira navedeno
mnu finansijsku štetu, bio je jedan od najduže vođenih postupaka       iz spornog teksta, ali demanti nije objavljen sve do 15. maja 2002.
pred sudovima u BiH. Tužba “Tehno-peka” protiv Dnevnog avaza           godine, kada su firme koje su imale zaključene ugovore s tužiteljem
prije mjesec dana dobila je epilog pred Ustavnim sudom BiH. Avaz       o isporuci brašna već otkazale ugovore zbog spornog članka.
je dužan isplatiti 107 hiljada maraka, te još 48 hiljada maraka za     Nakon dugogodišnjeg sudskog postupka, tuženi Avaz žalio se da
sudske troškove, piše Faktor.                                          je prekršeno njihovo pravo na slobodu izražavanja, a nakon što su i
Sve je počelo 25. aprila 2002. godine, kada je na naslovnoj strani     Kantonalni sud u Sarajevu i Vrhovni sud Federacije odlučili pozitivno
Avaza objavljeno: U Bihaću zadržano 100 vagona otrovne pšeni-          u korist “Tehno-peka”. Međutim, Ustavni sud BiH ne smatra da su
ce, a na trećoj strani tekst pod naslovom Na Carinarnici u Bihaću      Dnevnom avazu uskraćena prava na slobodu izražavanja, nego da se
zadržano 100 vagona pšenice za koju se sumnja da je otrovana.          prethodne presude prema kojima je Avaz nanio štetu bihaćkoj firmi
Prema pisanju Dnevnog avaza, tu su pšenicu iz Slovenije i Mađar-       imaju ispoštovati. Iznos koji je list “utemeljitelja” Fahrudina Radon-
ske uvezli “Tehno-pek” i “Žitoprerada”.                                čića, predsjednika SBB-a,     dužan isplatiti ošteće-
Nakon tog članka, če-                                                                                nima, koliko je poznato,
tiri velika kupca “Teh-                                                                              najveći je iznos koji je
no-peka” otkazala su                                                                                 neki medij u BiH morao
ugovorene jednogo-                                                                                   platiti za svoje laži. Tužba
dišnje narudžbe braš-                                                                                “Tehno-peka” najprije je
na. Tokom sudskog                                                                                    odbačena u prvostepe-
postupka dokazano je                                                                                 noj presudi Općinskog
da “Tehno-pek” nije bio                                                                              suda, koji je presudio
uvoznik otrovne pšeni-                                                                               kako Avaz nije prekršio
ce te da je Avaz svo-                                                                                Zakon o kleveti, pa time
jim tekstom čiji je autor                                                                            nije materijalno oštetio
Fadil Mandal, dugogo-                                                                                firmu “Tehno-pek”. Nije
dišnji novinar i urednik                                                                             zanemarivo napomenuti
u toj redakciji, a sada                                                                              da je sutkinja u tom slu-
savjetnik SBB-ovog                                                                                   čaju bila Lejla Fazlagić,
ministra Ismira Juske,                                                                               koja je sada i sama u
bihaćkoj kompaniji                                                                                   bjekstvu pred bh. pra-
nanio ogromnu štetu.                                                                                 vosuđem. /E. G./

Igre za sreću HDZ-a                                                                                  stručnjaka, u igrama na sreću godišnje se vrti
                                                                                                     milijardu i 600 miliona maraka. Usporedbe radi,
Prema službenim podacima Porezne upra-            kako je vrijeme da se konačno usvoji Zakon o       iza ovog biznisa drvna je industrija s milijardu
    ve FBiH, dug priređivača igara na sreću na    igrama na sreću kako bi sve igre na sreću bile     i 100 miliona maraka, koja zapošljava 23 hilja-
dan 30. juni 2018. godine u postupku prinud-      jednako tretirane i oporezovane. Tako bi se        de ljudi. Trenutno je novac od igara na sreću
ne naplate iznosi ukupno 45.430.235,93 KM.        smanjila mogućnost zloupotreba i pojednosta-       u BiH gotovo pa neoporezovan. Dobici su do
Glavni dug iznosi 29.921.127,90 KM, a dug po      vio sistem kontrole, obračuna i naplate prihoda.   100 maraka neoporezivi, a takvih dobitaka u
osnovu zatezne kamate 15.509.108,03 KM.           Obračun i uplata naknade za sve igre na sreću      kladionicama, nekim čudom, bude skoro pa
Obznanivši ove podatke iz PU FBiH, naveli su da   bila bi jednaka i plaćala bi se u procentu od pet  devedeset posto. Taj novac izađe neoporeziv
se dug ne može naplatiti jer je imovina vlasnika  posto na svaku pojedinačnu uplatu igrača. Za-      iz sistema, iako je morao biti oporezovan ma-
kladionica van BiH. Dakle, dug ostaje u zemlji,   kon o igrama na sreću značajan je izvor sred-      kar na osnovu poreza na dohodak. Podsjetimo
a imovina van nje, uglavnom u Hrvatskoj. Na-      stava za Federaciju BiH budući da je to najveći    kako je u Parlamentu FBiH prvo oboren Nacrt
kon što su objavili ove podatke, iz PU su kazali  pojedinačni biznis u BiH. Prema procjenama         zakona o igrama na sreću, kojeg je predložio
                                                                                                     Amir Zukić. Nakon toga je novi Prijedlog zako-
                                                                                                     na napisala ministrica finansija Jelka Milićević.
                                                                                                     Zakon su zajedničkim snagama oborili posla-
                                                                                                     nici HDZ-a i SDP-a BiH. /D. H./

6 16/8/2018 STAV
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11