Page 12 - STAV broj 302
P. 12
POLITIKA
Pretplatite se na magazin “Stav” putem brojeva telefona: 033/942-660 i 033/944-390 ili putem emaila: pretplata@stav.ba
da je bošnjačka nacionalna emancipacija Hromadžić bošnjačku naciju smatra krajnje
u suštini “poraz ideje o integrativnoj bo-
sanskohercegovačkoj državnosti”. Hro- neprirodnom, artificijelnim konstruktom elita, nečim Godišnja pretplata na časopis Stav 150,00 KM
madžić smatra da nakon rata “ključne ek- što je politički nametnuto nekim neodređenim i neukim
sere u smrtni lijes sa truplom BiH zabijaju
upravo Bošnjaci”, te tvrdi da postoje i neki “bosanskohercegovačkim muslimanima”, i to iz sasvim Pretplatiti se možete i na online izdanje, i to na period 6 mjeseci za samo 50 KM ili na period 12 mjeseci za 100 KM.
“trendovi ekstremizacije u bošnjačko-mu- prizemnih razloga “prvobitne akumulacije kapitala”. Takvo
slimanskom korpusu” koji idu u korist srp-
sko-hrvatskog ekstremizma i tome slično. negiranje jeste uobičajeni postmodernizam i marksizam
Ipak, Hromadžić nije samo društveno-poli- tipičan za one koji svijet gledaju kroz boljševičke naočale, no
tički dijagnostičar već i doktor pa ne samo
da uspostavlja dijagnoze već predlaže i lijek. u ovom slučaju imamo i optužbu da bošnjačka identitetska
Kao i obično, kada su u pitanju ljevičari, zasebnost šteti opstanku Bosne i Hercegovine, a što je,
lijek je gori od bolesti jer Hromadžić sma-
tra da je rješenje za ovakve “teške izazove” sigurno neslučajno, gotovo identično stavovima ekstremne
u tome da Bošnjaci prestanu biti Bošnjaci! srpske ili hrvatske politike. U tom duhu, Hromadžić pred
Naime, Hromadžić je stava da “patriotska
bosanskohercegovačka populacija” treba da Bošnjake postavlja dilemu: ili opstanak Bosne i Hercegovine
“insistira na identitetu bosanstva kao ver- ili opstanak Bošnjaka jer i jedno i drugo ne može.
ziji malog jugoslovenstva te tipu ideologije
koja bi bila transetnička ili nadnacionalna”,
a što bi bilo izvedeno “pod okriljem moder-
ne ljevice”. Valjda svjestan da je za to danas akumulacije kapitala”. Takvo negiranje je- ovaj put zaista legitimnu zamjerku da ih
isuviše kasno, naročito nakon rezultata po- ste uobičajeni postmodernizam i marksizam se želi asimilirati i izbrisati, pa jedino što
pisa iz 2013. godine, Hromadžić ipak žali što tipičan za one koji svijet gledaju kroz bolj- bismo dobili takvim eksperimentom jeste
“patriotska bosanskohercegovačka popula- ševičke naočale, no u ovom slučaju imamo nestanak Bošnjaka.
cija”, pod kojom podrazumijeva “sekularne i optužbu da bošnjačka identitetska zaseb-
bosanskohercegovačke muslimane-Bosance” nost šteti opstanku Bosne i Hercegovine, a POLITIČKE IMPLIKACIJE
te “patriotske Srbe i Hrvate”, nije barem što je, sigurno neslučajno, gotovo identič- Naravno, sve je ovo dobro poznato oni-
pokušala izvesti takav eksperiment. Za ta- no stavovima ekstremne srpske ili hrvat- ma koji koriste maliciozne zamjene teza i
kvu propuštenu šansu Hromadžić, potpu- ske politike. U tom duhu, Hromadžić pred vještačke nivelacije da bi legitimizirali ove
no očekivano i u skladu s pokazanim ide- Bošnjake postavlja dilemu: ili opstanak u suštini duboko antibošnjačke stavove koje
ološkim stajalištima, krivi “kompradorsku Bosne i Hercegovine ili opstanak Bošnjaka pride i nemaju ništa s istinskom multikul-
elitu”, koja se “nacionalistički zadjenula jer i jedno i drugo ne može. Pri tome se ne turom. Jedan od njih svakako jeste i ideolog
u ideologiju bošnjaštva”, čime je osudila trudi objasniti šta bi u kontekstu opstan- Naše stranke Tarik Haverić sa svojim pse-
BiH na “proces dugotrajnog umiranja”. ka Bosne i Hercegovine bilo drugačije da udonaučnim osvrtima koje objavljuje pod
Ovakvi stavovi tipični su za ovdašnje lje- umjesto današnja tri konstitutivna naroda naslovom Bošnjaštvo kao promašen projekt.
vičare. Hromadžić bošnjačku naciju sma- Bošnjaka, Hrvata i Srba imamo Bosance, Kako suditi (o) povijesti. Nije tu riječ o bilo
tra krajnje neprirodnom, artificijelnim Hrvate i Srbe. Od Srba i Hrvata koji bi bili kakvom bosanskohercegovačkom integra-
konstruktom elita, nečim što je politički izloženi asimilacijskom pritisku mogao bi lizmu ili legitimnom promišljanju opstanka
nametnuto nekim neodređenim i neukim se očekivati samo još ostrašćeniji separati- Bosne i Hercegovine već prije svega o na-
“bosanskohercegovačkim muslimanima”, i zam i otpor bilo kakvim integracijama jer mjeri da se pod parolom multikulture i po
to iz sasvim prizemnih razloga “prvobitne bi na primjeru nestanka Bošnjaka imali principu “daj šta daš” od većinski bošnjač-
kih prostora formira neka mala Jugoslavija,
vrati točak vremena i stvori ugodni životni
prostor za one koji baštine marginalne svje-
Nije tu riječ o bilo kakvom bosanskohercegovačkom tonazore i bankrotirane ideologije, a kako
integralizmu ili legitimnom promišljanju opstanka Bosne i bi i oni, nakon propasti Jugoslavije, ima-
li svoju istinsku domovinu. Za ostvarenje
Hercegovine već prije svega o namjeri da se pod parolom takvih snova najveća prepreka jesu upra-
multikulture i po principu “daj šta daš” od većinski vo Bošnjaci, i to u ama baš svakom smislu.
Ne samo kao zaseban i poseban narod koji
bošnjačkih prostora formira neka mala Jugoslavija, vrati točak je u stanju da politički artikulira svoje na-
vremena i stvori ugodni životni prostor za one koji baštine cionalne interese već i samom činjenicom
da predstavljaju demografsku većinu koja
marginalne svjetonazore i bankrotirane ideologije, a kako bi i može nadglasati druge. Sve to ima itekakve
oni, nakon propasti Jugoslavije, imali svoju istinsku domovinu. političke reperkusije te stoga i svjedočimo
neprirodnim atomizirajućim koalicijama
Za ostvarenje takvih snova najveća prepreka jesu upravo u većinski bošnjačkim sredinama koje bi
Bošnjaci, i to u ama baš svakom smislu. Ne samo kao zaseban da “dolaze po opštine” ili izvaljuju iz “iz
temelja”, a odatle i kojekakve “Republike
i poseban narod koji je u stanju da politički artikulira svoje Sarajevo”, trojanski konji i korisni idioti
nacionalne interese već i samom činjenicom da predstavljaju srpske i hrvatske politike u Novom Trav-
niku, Velikoj Kladuši, Jajcu, Višegradu i
demografsku većinu koja može nadglasati druge. Mostaru. n
12 17/12/2020 STAV