Page 17 - STAV broj 302
P. 17

evropske integracije i eventualne ustav-
                                                                               ne promjene”.
                                                                                  “I pored određenih nedostataka, Ustav
                                                                               Bosne i Hercegovine solidan je pravni
                                                                               okvir za uspješno funkcionisanje svih bit-
                                                                               nih poluga državne vlasti. Ustavnim pro-
                                                                               mjenama često se vrši i uspostavlja nova
                                                                               i aktuelna kodifikacija i konstitucionali-
                                                                               zacija vlasti i društva. Država i društvo se
                                                                               ne grade čestim mijenjanjem ustava, već
                                                                               njegovom primjenom i aktivnim radom
                                                                               institucija. Potrebno je istaći da i posto-
                                                                               jeći Ustav pruža dovoljno mogućnosti da
                                                                               Bosna i Hercegovina bude funkcionalna,
                                                                               demokratska i moderna država. Razu-
                                                                               mljivo, evropske integracije zahtijevaće
                                                                               i određenu dogradnju ustavnopravnog
                                                                               uređenja Bosne i Hercegovine. To po-
                                                                               drazumijeva da se Bosna i Hercegovina
                                                                               stabilizuje i učvrsti svoj ustavni poredak
                                                                               na dejtonskim rješenjima, što znači da će
                                                                               ova država ostati složena i da su njeni en-
                                                                               titeti državotvorne jedinice bez kojih ona
                                                                               ne bi mogla ni opstati niti funkcionisati
                                                                               kao država, odnosno državna zajednica.
                                                                               Na složenost ustavnih promjena utiče
                                                                               činjenica da u Bosni i Hercegovini po-
                                                                               stoje dva entiteta i tri konstitutivna na-
                                                                               roda, građani i ‘ostali’ i da oni izražavaju
                                                                               različite i posebne interese. Najradikalniji
                                                                               su bošnjački zahtjevi, koji su centrali-
                                                                               stički i unitaristički, ponekad prikriveni
          preinakama. I dok se tri konstitutivna na-  proteklim izborima bošnjački narod birao   izjašnjavanjem za građanski model ustav-
          roda u BiH ne dogovore o tome kako bi ta   dva člana Predsjedništva BiH. Dok god   nopravnog uređenja, jer bošnjački narod
          nova europska vizija BiH trebala izgleda-  postoje takve težnje, postojat će i strahovi   čini većinu u odnosu na druga dva naroda
          ti, taj ustav ostaje isti. Nama treba jedan   jednog, drugog ili trećeg naroda da mogu   pojedinačno. Politička praksa, međutim,
          iskorak koji bi definirao osnove da ustav   biti prevareni ili preglasani po nekom od   potvrđuje da se ne radi o demokratizaciji
          bude jednostavan, bez složenih struktu-  pitanja. Znači, moramo napraviti struk-  nego o stvaranju uslova za majorizaciju,
          ra, a da na praktičan način uvaži kolekti-  turu koja će unutar sebe uvažiti ono što   diskriminaciju i netoleranciju. Sve to ne
          vitete, specifičnosti BiH. Treba na jasan   imamo u sličnim državama, kao što su   doprinosi očuvanju i normalnom, efika-
          način definirati i ono što je razina BiH i   Švicarska, Belgija ili neka druga višena-  snom i samoodrživoj organizaciji i funk-
          ono što se snažno decentralizira u BiH,   cionalna zemlja unutar Europske unije.   cionisanju Bosne i Hercegovine. Stoga se
          a to je danas, prema Dejtonskom ustavu,   Ja sam uvjeren da se na tom tragu, jača-  njen Ustav mora čuvati za duži period, sve
          kroz dva entiteta i deset županija u Fe-  jući povjerenje, može napraviti iskorak   dok se ne stabilizuje stanje u zemlji i ne
          deraciji. Mislim da se to može uraditi na   k traženju zajedničkih rješenja koja će   smire ekstremne političke, nacionalne i
          mnogo jednostavniji način, ali pri tome   zadovoljiti potrebe svih triju naroda. Ja   religijske strasti”, piše Pilipović.
          zaštititi i prava svih onih građana koji se   kao predstavnik hrvatskog naroda mogu   Prema Pilipovićevim riječima, kako
          ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitu-  kazati koji su to minimumi koji se moraju   je Bosna i Hercegovina zemlja kompro-
          tivnih naroda. To će biti vještina koju će   zadovoljiti kada su Hrvati u pitanju, ali   misa, ustavna reforma nemoguća je bez
          morati pokazati stručnjaci ustavnog prava   jednako tako treba voditi računa i o mi-  dogovora svih strana o svim pitanjima pa
          kada budu pisali ustav. Uglavnom, funk-  nimumu interesa drugih naroda”.   i onima o ustavnoj reformi. Bez takvih do-
          cionalna BiH, racionalno organizirana, uz                            govora promjene bi mogle biti izvor novih
          zaštitu svih elemenata koji su obuhvaćeni   SRBIMA JE DAYTON DOBAR   nesporazuma, podjela i tenzija, a što nije
          i presudom po apelaciji ‘Ljubić’. Uvjeren   S druge strane, predstavnici srpskog   želja narodâ Bosne i Hercegovine. Pilipo-
          sam da je moguće iznaći takvo rješenje   naroda odbacuju ideje bilo kakvih pro-  vić dodaje da su prisutni zahtjevi i snage
          koje će bez problema dobiti dvotrećin-  mjena Daytona, pa tako i Ustava BiH kao   u smislu da se omogući da vlast djeluje
          sku većinu u Parlamentarnoj skupštini   dijela Mirovnog sporazuma. Računica je   samo po principu većine, zanemarujući
          BiH.” Na pitanje ima li sugovornika na   jednostavna, sačuvati ono što već imaju,   mogućnost diskriminacije, netolerancije i
          ovu temu, Čović je tada odgovorio da ih   jer bi svaka promjena vodila ka promje-  majorizacije većine nad manjinom. Stoga
          evidentno ima, “ali prvenstveno zbog   nama ustavnih nadležnosti, a nije isklju-  se, ubuduće, mora uspostaviti ravnoteža
          nepovjerenja koje smo kao predstavnici   čeno i teritorijalnoj reorganizaciji.   između građanskog i nacionalnog, od-
          triju konstitutivnih naroda stalno izgra-  Profesor državnog prava na Prav-  nosno potrebe da se zaštite interesi dva-
          đivali između sebe, udaljavamo se i bo-  nom fakultetu u Banjoj Luci Milan Pi-  ju entiteta i svih konstitutivnih naroda,
          jimo se otvoriti to pitanje jer ne znamo   lipović poslao nam je svoj rad o ovoj   s jedne strane, i potrebe za odgovornom,
          gdje bi ono završilo. Činjenica je da je i na   temi pod naslovom “Reformski procesi,   djelotvornom i efikasnom vlašću na svim


                                                                                                   STAV 17/12/2020 17
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22