Page 16 - STAV broj 302

POLITIKA

planu prijepori o obliku unutarnjeg dr- dejtonsku Bosnu i Hercegovinu desila se
žavnog uređenja, koji je bio i ostao kru- u najgorim uvjetima rata i nasilnim na-
cijalni ustavni problem, i sukobi između metanjem nefunkcionalne države od tzv.
unitarističko-građanske i (kon)federalne međunarodne zajednice. Iako smo vidjeli
opcije. U tom smislu, rješenje za višena- da je život često složeniji, ali i konkretniji
cionalno pitanje u Bosni i Hercegovini od svake teorije, mogli bismo dodati da
vidi se u građansko-unitarističkom od- ipak nema federacije u zbilji ako je nije
govoru. Htjeli ne htjeli, teritorijalna je bilo u teoriji. Ključna razlika između uni-
komponenta uvijek prisutna. Pri tome se tarne i federalne države jeste postojanje
ne biraju sredstva, ustavna i neustavna, federalnih jedinica bez kojih nema nijed-
kako bi se došlo do političkog cilja. Zbog ne federacije, i one su uz građane konsti-
svega toga, umjesto važećeg američkog i tutivni dijelovi federacije. Kod unitarne
teško ostvarivog evropskog (ili bilo kojeg države konstitutivni elementi su samo
drugog) ustava, u prvi plan dolazi ono što građani. Kako je federacija jedan od obli-
u teoriji ustavnog prava nazivamo prav- ka države, kao i sama država, u sebi uk-
no-politički ili pravno-sociološki pojam ljučuje teritorijalnu komponentu. Da li
ustava, koji neki još nazivaju i faktički se ti teritorijalni elementi podudaraju ili
ili nepisani ustav. To je realni poredak ne s nacionalnim ili inim razlikama, naj-
zasnovan na odgovarajućim društvenim teže je pitanje i o tome se ne slaže nitko.
i političkim odnosima snaga. Gotovo se Ova federacija nije dobra i trebalo bi je
svakodnevno slaže paralelogram politič- refederalizirati, iako su u opticaju stalno
kih silnica koji često proturječi samom i unitaristički i separatistički scenariji”,
ustavu. Da bi se došlo do željenog poli- piše profesor Miljko.
tičkog cilja, umjesto političkog dijaloga Profesor Mile Lasić o ovoj temi u svo-
i kompromisa, ide se do krajnjih granica me radu “Zašto su do daljnjega ustavne re-
potpunog neutraliziranja političkog pro- forme u BiH ‘mission impossible’?” kaže:
tivnika i njegova izbacivanja iz političke “Unatoč tomu što je BiH i de facto i de
arene. Taj proces ide dalje s nesagledivim iure poslije disolucijskih jugoslavenskih
posljedicama i brojnim pravnim slijepim ratova (1991–1995) par excellence višena-
ulicama. U nemogućnosti da se mi sami cionalna zemlja, pa i primjer pasiviziranog Konferencija Evropski ustav za Bosnu
i Hercegovinu na kojoj su govorili
dogovorimo o temeljnom društvenom zamrznutog konflikta i već time ‘idealna Zvonko Miljko i Mile Lasić
ugovoru, a uz ovakvu konstelaciju me- konsocijacijska situacija’, i u BiH i u tzv.
đunarodnih silnica i problema u samoj međunarodnoj zajednici njeguju se ilu- dok se u Bosni i Hercegovini upravo preko
Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina zije o ‘jednosti’, koje jednostavno nema. antievropskih javnih politika sinergijski
nastavlja ploviti ovim burnim vodama, Pri tomu, i srećom, ni nakon svih geopo- doprinosi “horizontu koji se udaljava”,
ovisna jedino o slučajnosti ili sili”, piše litičkih, svjetonazorskih i vjerozakonskih to jest onemogućuje budućnost Bosne i
profesor ustavnog prava na Pravnom fa- intervencija preko tzv. visoke kulture u Hercegovine u Evropskoj uniji.
kultetu u Mostaru Zovko Miljko. njezin narodnosni supstrat, kroz stoljeća, “Posve je neizvjesno je li uopće kon-
Prema njegovim riječima, Bosna i Her- nisu posve prekinute bliskosti, barem u stitucionalni redizajn u BiH moguć, ali
cegovina jeste složena federacija i takva oblasti tzv. pučke kulture u BiH.” Lasić je izvjesno da do njega može doći samo
mora i ostati, uz eventualnu refederaliza- u ovome radu kritički propituje platfor- preko kozmopolitizacije i identiteta i am-
ciju. Međutim, ona je kao takva jedinstve- me koje se protive opstojnosti BiH i one bijenata kako bi se i u BiH počela živjeti
na u svijetu, ne može se uspoređivati ni koje se otvoreno ili mimikrično zalažu za kultura međusobnog uvažavanja i kul-
s jednom poznatom federacijom, ali ako “većinsku demokraciju” i načelo “jedan tura alteriteta – prožimanja i obogaćiva-
nešto možemo uzeti od Belgije, koja je uz čovjek – jedan glas”, čime neskriveno nja identiteta. Bez promjene u političkoj
Bosnu i Hercegovinu jedna od najmlađih ignoriraju potrebu balansa građanskog i kulturi, pak, i ne možemo postati dijelom
federacija na svijetu, to bi bila spremnost (više)nacionalnog. Također ukazuje kako svijeta u kojem vrijede ‘rules of law’. Zbog
na dugotrajno, strpljivo i miroljubivo rje- se ni jedni ni drugi nemaju pravo pozivati toga je preduvjet budućih ustavnih pro-
šavanje nagomilanih problema. na “acquis”/ “pravnu stečevinu” EU jer se mjena uvažiti bh. višenacionalnost, pa
“Transformacija Bosne i Hercegovi- u EU radi o procesima transnacionalnih potom osmisliti interkulturalistički pro-
ne iz unitarne u ultrasloženu federalnu pulsacija i socijalizacija, to jest umreženja, jekt održive i uljuđene BiH, uz poštova-
nje i nacionalnoga i građanskoga. Otuda
je iznimno važno čim prije ispuniti sadr-
žajima alternativni, istinski proeuropski
Ako i dođe do promjene Ustava Bosne i Hercegovine, kulturološko-politički narativ kako bi se
ili do takozvanog Daytona 2, to neće biti rezultat nadvladale dominantne autoritarne kul-
ture separatističkih i unitarističkih am-
konsenzusa naroda Bosne i Hercegovine i legitimno bicija”, piše Lasić.
Prije dvije godine, na skupu “Evrop-
izabranih političkih predstavnika u zakonodavnoj ski ustav za Bosnu i Hercegovinu” organi-
vlasti države, nego će biti “nametnut” od međunarodne ziranom u Neumu, svoju viziju ustavnih
promjena dao je i predsjednik Hrvatske
zajednice i opet niko neće biti zadovoljan nego će svi demokratske zajednice BiH Dragan Čović:
“Ustav BiH danas je definiran Aneksom 4.
biti podjednako nezadovoljni. Mirovnog sporazuma s tek nekim manjim

16 17/12/2020 STAV