Page 55 - STAV broj 371
P. 55

ni padalo napamet pisati, dokumentirati   Šerijatskoj sudačkoj školi, Vakufskom si-  Dr. Mustafa Denišlić je odmah po po-
          ili raspitivati se o njemačkim žrtvama. Ni   rotištu i šerijatskoj gimnaziji.   vratku sa studija bio biran u odbor ‘Gajre-
          danas se o tome puno ne zna niti u Sarajevu   lako je bio liječnik sveukupne me-  ta’, a pored toga je uzimao vidna učešća u
          postoji ikakav spomenik ili ploča koja bi   dicine, rano se specijalizirao u liječenju   drugim sarajevskim kulturnim društvima.
          podsjećala na stotinjak njegovih građana   ženskih bolesti i u porođajima, pa je na   Bio je član utemeljitelj Narodne udanice.
          ubijenih u ta dva dana aprila 1941. godine.  hiljade Sarajlija i Sarajki dočekao na svoje   Rahmetli dr. Mustafu Denišlića zadesio je
            Nacistička Njemačka bombardirala je   ruke, spasio im život, kao i njihovim maj-  težak udarac 13. travnja 1941. Bomba mu
          12. i 13. aprila 1941. godine, gazeći Kralje-  kama. U ona vremena prije Prvog svjet-  je porušila kuću i ubila ženu Zulejha-ha-
          vinu Jugoslaviju, u nekoliko navrata Sa-  skog rata, kad su se muslimanke krile i   numu, kćerku Ismetage Merhemića, i dvije
          rajevo. Neselektivno, gađajući stambene   kad su do toga držale, on je učinio nepro-  kćeri, Hajriju i Adilu, učenice gimnazije.
          objekte, izručila je na njega tone bombi.   cjenjive zasluge u zdravstvu sarajevskih   Najstarija mu kći Emira završava skoro
          U bombardiranju je ubijeno na desetine   muslimanki, koje su izlazile slobodno   medicinski fakultet na Sveučilištu u Beču.
          Sarajlija, muškaraca, žena i djece. Među   preda njega i tražile pomoć. I kao grad-  Ova porodična tragedija je potresno djelo-
          žrtvama su bili supruga i djeca Mustafe   ski fizik zalagao se mnogo za poboljšanje   vala na njega, pa, iako je bio tjelesno vrlo
          Denišlića, sarajevskog ginekologa, prvog   zdravlja Sarajlija.       svjež i snažan, 8. rujna 1941. rano ujutro
          muslimana u historiji koji je diplomirao   Pričao mi je jednom, kako su se negdje   umro je naglo od Angine pectoris.”
          u Beču.                           mahaljani tužili na jednog komšiju baru-
            I tek 1943. godine u listu Narodna uz-  tovca, koji nije htio uvesti kanalizaciju u   NAPAD NAKON TROJNOG PAKTA
          danica, iza nepotpisanog članka na godiš-  kuću, nego je imao zahod po starinskom   Dan nakon istupanja Kraljevine Ju-
          njicu smrti doktora Denišlića, čiji je autor,   adetu načinjen, pa je rasprostirao smrad   goslavije iz trojnog pakta, 27. marta 1941.
          poznavajući mu stil, najvjerovatnije bio   po cijeloj mahali. On ga opomene da uve-  godine, Hitler je donio Direktivu 25, na-
          Alija Nametak, nalazimo prvi pisani trag,   de kanalizaciju, a ovaj odbije. On ga kao   ređenje glavnoj komandi za invaziju i uni-
          prvi opis strahota koje su snašle Sarajevo i   gradski fizik kazni globom, a ovaj je plati   štenje Jugoslavije. Ovom je Direktivom,
          Sarajlije prvih dana Drugog svjetskog rata   i izazovno rekne da je neće uvesti.   između ostalog, predviđeno da, čim uvjeti
          u tadašnjoj Jugoslaviji.             Nakon kraćeg vremena on ga kazni još   dozvole, zračnim napadima budu uništeni
                                            osjetljivijom globom, a ovaj opet uprkos   zemaljski objekti Jugoslavenskog vazdu-
          STRAŠNA SUDBINA DOKTORA           mu rekne: ‘Kažnjavaj koliko hoćeš, samo   hoplovstva i glavni grad Beograd stalnim
          DENIŠLIĆA                         me nećeš prisiliti da uvedem tu švapsku   dnevnim i noćnim napadima, piše Sead
            Omaž Mustafi Denišliću glasi ovako:   besposlicu!’ No kad ga je i treći put ma-  Vrana u svom radu Vazdušna bombardo-
          “Osmog rujna 1941. umro je u Sarajevu   hala tužila i kad mu je zaprijećeno da će   vanja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu.
          doktor Mustafa Denišlić, šef gradskog   ponovo biti kažnjen teškom globom, ode   Vrana tako konstatira da su “za izvrše-
          zdravstvenog odjela u Sarajevu, potomak   naš barutovac, raspita se pošto bi bilo uvo-  nje ovih napada određene 4. vazdušna flo-
          stare ugledne porodice Denišlića. Deniš-  đenje kanalizacije i, kako je bilo jeftino,   ta (Luftflote), te VIII i X vazdušni korpus
          lije ili Drnišlije su starinom iz Dmiša u   uvede je u kuću. Do nekoliko vremena,   (Fliegerkorps) s ukupno šest bombarder-
          Dalmaciji, pa su vjerojatno padom toga   pričaše mi rahmetli doktor, susrete me   skih grupa (Kampfgruppe), 11 grupa obru-
          mjesta pod mletačku vlast, kad se turska   onaj čovjek na čaršiji, pa mi veli: ‘Oprosti   šavajućih bombardera (Stukagruppe), 11
          granica pomakla na istok, ako ne i ranije,   mi, doktor-efendija, ako sam ti šta ružno   grupa lovaca (Jagdgruppe) i pet eskadrila
          preselili u Sarajevo, gdje su dobili velik   rekao i pomislio, a sad ti velika hvala što   lovaca (Jagdgeschwagder), pet grupa teških
          ugled, jer im je povjeren tevlijet jednog   si me globio, jer da nije toga bilo, ja bih i   lovaca (Zerstorergruppe), dvije izviđačke
          od najvećih vakufa u Sarajevu, Skender-  sad bio u onom smradu i ugursuzluku, a   eskadrile, jedna hidroeskadrila i 13 eska-
          pašina, kojim su upravljali do pred se-  ne bih znao za ovaj rahatluk.’  drila za vezu ukupne snage 1.158 aviona.
          dam-osam godina.
            Mustafa Denišlić rođen je, kako mu to
          piše u osobniku u Gradskom poglavarstvu,
          1. maja 1878., a vjerovatno koju godinu
          ranije u Sarajevu, gdje je svršio ruždiju i
          gimnaziju, pa se upisao na Sveučilište u
          Beču, gdje je svršio 1905. medicinu kao
          prvi musliman iz Bosne. Koliki je bio ugled
          Mustafe Denišlića u krugu muslimana
          studenata u Beču, vidi se i po tome što
          je bio prvi predsjednik novoosnovanog
          studentskog društva ‘Zvijezde’ 1903, u ko-
          jem su bili članovi, među ostalim, Mehmed
          Spaho, Abdullah-beg Bukvica, Hamdija Ka-
          ramehmedović, Hamid Šahinović (Ekrem),
          Emin Brka i Mehmed-beg Fidahić.
            Od godine 1905. do 1908. bio je liječ-
          nik Državne bolnice. a od 1. VIII 1908. do
          smrti bio je općinski liječnik, gradski fi-
          zik, i od 26. III 1938. do smrti šef gradskog
          zdravstvenog odjela, sve u Sarajevu. Kao
          prvi musliman liječnik u Sarajevu, imao
          je veliku privatnu praksu, a pored toga
          je bio dugo godina internatski liječnik u


                                                                                                    STAV 15/4/2022 55
   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60