Page 11 - STAV broj 429

O floskulama-smicalicama

VIŠE NEGO IKAD NUŽAN

JE NOVI BOŠNJAČKI

KULTURNI PREPOROD

Nije riječ o nedostatku pisaca i dobrih knjiga, zapravo ih je više nego ikad, ali su oni bez prave
društvene podrške, bez podrške medija, bez podrške svojih izdavača, bez podrške strukovnih
udruženja. Pisci koji i uspiju da objave knjige ne nalaze podršku čitalačkih krugova iako je danas
blogerska kultura čitanje digla na viši nivo, a preporuke šta čitati dostupnije su nego ikada.

Piše: Almir ZALIHIĆ domaće autore i izdavače postavila je na zauzimaju i sadržajem i obimom najviše
margininu margine književne scene, kon- prostora. Time je istaknuto da se pisci i
a pitanje koje se godinama na- kurentnosti i pažnje. Tome je doprinijelo književnost smatraju vrlo bitnim činiocima
meće: Da li se daje dovoljno jav- i brutalno protjerivanje književne kritike nacionalne tradicije i nacionalne kulturne
nog prostora bošnjačkim piscima iz štampanih medija (čast malobrojnim). baštine, a samim tim i svjetionicima svjet-
Ni bosanskom jeziku? – odgovor Ideološko, kulturološko, te polje ana- skog univerzalnog prosperitetnog uma.
je NE, nažalost. loških referenci koje su aktualne na prosto- Tako se zaokružuje jedan egzistencijalni
Zašto smo došli u tu situaciju kada ru FBiH obrazuju i potiču javni narativ u prostor od vanjskog prema unutrašnjem,
su, recimo, na bosanskom jeziku pisali kome je puko, najbezazlenije, nacionalno od čovjeka u svijetu do svijeta u čovjeku
Bašagić, Ćatić, Humo, Čolaković, Name- obilježavanje pisca postalo predmetom svo- i one vječite borbe ideje i materije, real-
tak, Dizdarević, Hamid i Mehmedalija jevrsnog prokazivanja iako je uloga knji- nog i imaginarnog, esencije i egzistencije.
Dizdar, Sijarić, Selimović, Bašić, Sušić, ževnosti u stvaranju nacionalne svijesti i Svako etiketiranje nacionalnog ponosa,
Hromadžić, Džumhur, Idrizović, Isako- čuvanju nacionalnog identiteta neosporno kao i pripisivanje mu onog što on ne sadrži
vić, Kulenovići – Skender i Tvrtko, Pan- ogromna. Dakle, u aktualnom javnom dis- u svom habitusu, znači ponižavanje, uvre-
džo, Begić, Ibrišimović, Taljić, Fetahagić, kursu postoje izrazite tendencije negiranja, du i prijetnju s nesagledivim posljedicama
Mahmutefendić, Ključanin, Musabego- relativiziranja i rastakanja nacionalnog bit- u budućnosti. Alarmantno je i pitanje ka-
vić, Karahasan, Zaimović i mnogi drugi?! ka. Takav javni, aktualni trenutak Bošnja- kvu ćemo ostavštinu predati idućim nara-
Kad još uvijek pišu Horozović, Sidran, ci, a samim tim naši književnici i njihova štajima, ako danas pristajemo na flosku-
Bekrić, Musagić, Kajan, Hajdarević, Top- književnost, žive duže od jednog stoljeća, le-smicalice da je umjetnost anacionalna,
čić, Mehmedinović, Baltić, Karić, Hasić, iako u svim relevantnim, univerzalnim en- da se mora okrenuti svjetskim trendovima
Latić, Brka, Ovčina, Hasković, Topalović, ciklopedijama u svijetu biografije pisaca i doktrinama, virtualnom čitatelju koji je
Ibrahimović, Duraković, Musabegović, politički i nacionalno indiferentan. Još su
Šehić, Softić, Uzunović, Đedović, Hasa- pogubnije aktualne floskule-smicalice da
nović, Kujović, Halilović i mnogi drugi?! U aktualnom javnom diskursu isticanje bošnjačkog nacionalnog prefik-
Dakle, nije riječ o nedostatku pisaca postoje izrazite tendencije sa znači rastakanje (formalno nepostoje-
i dobrih knjiga, zapravo ih je više nego ćeg) bosanskohercegovačkog identiteta,
ikad, ali su oni bez prave društvene po- negiranja, relativiziranja i pa i državnosti. Ova vrsta smisalica vodi
drške, bez podrške medija, bez podrške rastakanja nacionalnog bitka. u dalje podjele, te marginalizaciju kako
svojih izdavača, bez podrške strukovnih bošnjačke književne tradicije, tako i ak-
udruženja. Pisci koji i uspiju da objave Takav javni, aktualni trenutak tualne književne produkcije.
knjige ne nalaze podršku čitalačkih kru- Bošnjaci, a samim tim naši Ublažavanje i suprotstavljanje ovim
gova iako je danas blogerska kultura či- tendencijama moguće je samo kroz in-
tanje digla na viši nivo, a preporuke šta književnici i njihova književnost, stitucionalno djelovanje, budući da u sa-
čitati dostupnije su nego ikada. No, kao žive duže od jednog stoljeća, vremeno doba ni najsnažniji pojedinac ne
da je blogerska nepisana politika skloni- može ostvariti značajniji utjecaj van insti-
ja promoviranju hiperprodukcije stranih iako u svim relevantnim, tucija. Imaju li Bošnjaci takvu vrstu insti-
autora, trivijalne književnosti i jeftinih univerzalnim enciklopedijama tucija, ili ih je potrebno iznova osnivati?
izdanja koja su odslužila svoje u zemlja- Odgovor bi mogao biti: Dijelom imaju,
ma okruženja, a koja umjesto da završe na u svijetu biografije pisaca nedostajuće moraju osnivati.
rezanju kao remitenda volšebno popunja- zauzimaju i sadržajem i obimom Danas je više nego ikad nužan novi
vaju rafove naših tržnih centara, trafika, bošnjački kulturni preporod jer jedino
pa i malobrojnih knjižara. Ta vrsta prakse najviše prostora. on jača bosanskohercegovački. n

STAV 26/5/2023 11