Page 14 - STAV broj 429

POLITIKA

Epidemija bošnjačkih paradoksa

KAKO SU BOŠNJACI

UPOZNALI DR. DUNNINGA

I MR. KRUGERA?

Bošnjaci kojima, po mišljenju Evlije Čelebije, pamet sporo dolazi trebaju prestati vjerovati u tlapnje i graditi
moguću Bosnu i Hercegovinu, a ne po njihovom mišljenju idealnu (ako uopće imaju svijest o posljedicama
takve projekcije) jer je takva neprihvatljiva skoro polovini njezinog stanovništva. Ove su dileme bosanstva
i bošnjaštva Hrvatima i Srbima neshvatljive, ali itekako dobrodošle. Ne shvate li ovo, Bošnjaci su osuđeni

na marginalizaciju koja je već u toku, političku desubjektivizaciju koja se odvija nesmanjenom žestinom
već podugo, ali i konačan nestanak nacije i pretvaranje u vjersku nakupinu. Baš kao nekada.

Piše: Faris NANIĆ koji je primijetio: „Što čovjek manje zna, to gramatike, logičkog rezoniranja i humora, s
mu se njegovo znanje čini većim.“ Ovo bi se ciljem dobivanja studentske samoprocjene u
a, bošnjački se paradoksi nastav- moglo i parafrazirati: što čovjek više zna, nje- tim područjima. Rezultati su pokazali da su
ljaju, pretiču jedan drugog. Nakon govo mu se znanje čini manjim u odnosu na oni s dna liste, odnosno koji su najlošije riješi-
sve frekventnijih eskapada Dina ukupnost znanja. Bertrand Russell je rekao: li testove bili uvjereni da su bolji od šezdeset
DKonakovića, od milja među rajom „Problem sa svijetom leži u tome što su glu- posto drugih testiranih. S druge strane, oni s
zvanog „Dinokio“, ministra vanjskih poslo- pi potpuno sigurni, a pametni puni sumnji.“ najboljim rezultatima testiranja nisu smatrali
va Bosne i Hercegovine, u red se nestrpljivo Johann Wolfgang von Goethe zaključio je na da su bili osobito uspješni. Objašnjenje je re-
guraju Alma Čolo i tešanjski kadar s vječitim sličnom tragu da „sa znanjem raste i sum- lativno jednostavno: ako ste, uslovno rečeno,
predsjedničkim ambicijama. Svi kod Hadži- nja u vlastito znanje“, dok je Henry David nesposobni, bit ćete nesposobni i u procjeni
fejzovića. Za odgovor na pitanje o uzroku Thoreau pokušao razlučiti svijest o znanju vlastite (ne)sposobnosti, a ako ste sposobni,
ovih paradoksa nije naodmet posuditi malo i neznanju rečenicom: „Znati da znamo šta skloniji ste sumnji u sve, pa i u vlastitu (ne)
znanja iz psihologije da se pokuša razumjeti znamo i da ne znamo šta ne znamo pravo je sposobnost. Kada bi parafrazirali Sokratovu
ovo stanje svijesti. znanje.“ U savremenoj društvenoj znanosti misao, mogli bismo reći da onaj ko ne zna,
ova epistemološka problematika može se ne zna niti šta ne zna, niti uopće zna da ne
ZNANJE VS. NEZNANJE objasniti Dunning-Krugerovim efektom. zna. Svoje zaključke Dunning i Kruger su
„Najveći neprijatelj znanja nije neznanje, Dunning-Krugerov efekt opisuje feno- objavili u naučnom radu Nesposobni i nesvje-
već iluzija znanja“, rekao je svojevremeno men sklonosti manje inteligentnih ljudi da sni: Kako nemogućnosti prepoznavanja vlastite
teorijski fizičar Stephen Hawking. Često je precjenjuju vlastitu i umanjuju tuđu inteli- nesposobnosti vode prema napuhanoj samosvijesti.
citirana, a nastavlja se na dugu tradiciju fi- genciju, ali i sklonost inteligentnijih ljudi Onaj ko zna ima razumske inhibicije u
lozofske misli o znanju, odnosno epistemo- umanjivanju vlastitih sposobnosti. Tu ko- ambicijama, svjestan je moralnih i zakon-
logije. „Znam da ništa ne znam“, rečenica je gnitivnu pristranost 1999. godine su uočili skih ograničenja. Vodi računa o drugima…
koju je, u sklopu svoje majeutičke metode, te, kroz niz eksperimenata, dokazali David Onaj ko ne zna, nema ni umnih ni razumskih
koristio Sokrat. Iza ovog prividnog para- Dunning i Justin Kruger, socijalni psiholozi inhibicija, ide naprijed za svojom neumje-
doksa leži misao da je osvještavanje vlastitog s Američkog sveučilišta Cornell. Inspiraciju renom ambicijom i ne osvrće se. U društve-
neznanja prvi korak ka istinskom znanju, su pronašli u novinskom članku o stanovi- nim uvjetima gdje se znanje cijeni (gdje se
odnosno da je tek stjecanjem znanja čovjek tom McArthuru Wheeleru, čovjeku koji je ne diplomira prije nego što se studira, gdje
svjestan njegove veličine. Ili da je osvijestio itekako precijenio svoje sposobnosti. On je se ne kupuju diplome na tramvajskim sta-
koliko malo zna. „Ko ne zna a ne zna da ne 1996. godine opljačkao dvije banke, „ma- nicama), ti koji imaju stvarno (ne kupljeno)
zna, opasan je – izbjegavajte ga! Ko ne zna a skiran“ – sokom od limuna! Bio je, naime, znanje, baš zbog svojih inhibicija, kroče sta-
zna da ne zna, dijete je – naučite ga! Ko zna uvjeren da iscijeđeni agrumi funkcioniraju bilno naprijed i vuku društvo, predvode ga
a ne zna da zna, spava – probudite ga! Ko kao nevidljiva tinta. u uravnoteženom razvoju. U našim druš-
zna i zna da zna, mudar je – slijedite ga!“, Frapirani ovom glupošću, posuđenom iz tvenim uvjetima nastavnik tjelesnog odgo-
napisao je Konfucije. nejake mašte serijskih proizvođača stripova ja bez dana iskustva u realnom sektoru ili
Kompleksne prirode znanja i spoznaje bili za djecu, znanstvenici su nekoliko mjeseci inostranstvu Dino Konaković jeste ministar
su svjesni i fizičar Blaise Pascal, koji je zapisao posvetili istraživanju ovog i sličnih slučaje- vanjskih poslova, a sudac Ustavnog suda je
da „Pametan čovjek nikad neće reći da sve va, da bi se potom posvetili eksperimentu. općinski birokrat. Proizvodi su kadrovskih
zna“, pisac i filozof Jean-Jacques Rousseau, Testirali su veći broj studenata u pitanjima iz kriterija velikih stranaka (SDA i HDZ). U

14 26/5/2023 STAV