Page 33 - STAV broj 261

vjerskih (mezhepskih) subjekata. Prema kata- Zato će u 21. stoljeću izazovna biti razma- i političku izolaciju, odnosno da oslabe gra-
strofalnom stanju u brojnim muslimanskim tranja o utjecaju Irana u regionalnim okvi- nice izdržljivosti na izvanjske pritiske kako
zemljama, opravdano je sumnjati da su poli- rima. Iran za sebe ističe da progresivno jača bi se iranskom narodu, umjesto aktuelnog,
tičke i vjerske (mezhepske) garniture odredile ekonomske i vojne potencijale. Rezultati tog nametnuo drugi politički poredak i drugo
da im prioritet svih prioriteta bude dokazati progresa čine njegovu političku moć za sarad- političko vodstvo.
svoju superiornost drugoj nacionalnoj, vjer- nju s drugim subjektima međunarodne zajed- Za ekonomsko, vojno i političko slablje-
skoj mezhepskoj strani, odnosno dokazati nice, naročito za odmjeravanje kroz sukobe sa nje Irana najviše je zainteresiran Izrael jer bi
da je ta druga strana lošija, pogrešno usmje- SAD-om, Izraelom i Saudijskom Arabijom. tim slabljenjem nestala jaka prepreka za pot-
rena, u osnovi ideološki i politički neisprav- U svijetu je izrazita bojazan ako Iran postane punu okupaciju palestinskih teritorija i geno-
na, što je generiralo sukobe s katastrofalnim nuklearna vojna sila, ali su pogrešne mjere cidni progon Palestinaca s prostora Bliskog
posljedicama. da se to spriječi, a najefikasnija mjera bila bi Istoka, a indicirane su izraelske ambicije za
Takvo stanje trebali bi samokritički raz- nuklearno razoružanje Bliskog Istoka, dakle dalja osvajanja na tom prostoru, prema teri-
matrati jednako politički i vjerski (mezhep- i Izraela. U globalnim svjetskim okvirima ta torijama ostalih susjednih zemalja. Od strane
ski) subjekti Irana, kao i Saudijske Arabije, iranska hipotetička težnja spada u najvažnije međunarodne zajednice Izraelu se toleriraju
Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, diplomatske i sigurnosne teme. Iz taktičkih postupci ugrožavanja drugih država i naroda,
Omana, Egipta, Sirije, Libije... razloga Iran prihvata usporavanje svog nu- posebno Palestine i Palestinaca.
Antagonizmi između Saudijske Arabije i klearnog programa, ali ne prihvata njegovo Brojnu populaciju Kurda na sjeveroza-
Irana otišli su predaleko. Njihove političke i apsolutno zaustavljanje. Moguće je da Iran padu Irana ujedinjuje Demokratska partija
liderske garniture iz generacije u generaciju smatra da u uvjetima prijetnji svojoj sigur- iranskog Kurdistana (PDKI). Tokom 2016.
čine iste greške na štetu svojih naroda i država. nosti ima pravo raspolagati takvim oružjem godine došlo je do oružanih sukoba između
Manje je bitno da li ili ne od njihovih sukoba isto kao Velika Britanija, SAD, Rusija, Kina, Revolucionarne garde Irana i PDKI, koji je
imaju korist najmoćniji strani faktori koji se Indija, Pakistan, Francuska, Sjeverna Koreja tada bio ohrabren nekim “uspjesima” Kurda
na tom prostoru javljaju deus ex machina kao i Izrael. Iran podržava ideje o općem nuklear- u Siriji i Iraku da imaju svoju autonomiju. U
“civilizacijski napredniji”, s ulogom da ar- nom razoružanju. Možda Teheran smatra da Iranu radikalni Kurdi koji se zalažu za au-
bitriraju u sukobima između “primitivnih” nema osnova ni za minimalno povjerenje, da tonomiju i ujedinjenje sa sunarodnjacima u
plemena, nacija, vjera (mezheba). će potpunim zaustavljanjem svog nuklearnog Turskoj, Iraku i Siriji, navodno, nemaju po-
programa postići interese svoje sigurnosti. dršku većine iranskih Kurda.
GEOPOLITIČKA POZICIJA IRANA U globalnim okvirima Iran je stigmatizi- Teheran se pribojava izvanjske zloupo-
Islamska revolucija u Iranu od 1979. godi- ran s posljedicama sužavanja utjecaja u svije- trebe Kurda radi ugrožavanja unutarnje sta-
ne postigla je rezultate u pogledu nezavisnosti tu i dodatnog motiviranja Izraela, Saudijske bilnosti i sigurnosti Irana. Sličan problem
Irana, uspješno se suprotstavila korupciji i Arabije i SAD-a da koordinirano djeluju na imaju Irak, Sirija i Turska. Radi zaštite teri-
zloupotrebi narodnog bogatstva. Dimenzije te štetu iranskih interesa očuvanja svog terito- torijalnog integriteta svojih zemalja, njihove
zloupotrebe ilustriralo je bogatstvo svrgnutog rijalnog integriteta i prisustva u zemljama vlade imaju zajednički interes da se spriječi
šaha Reza Pahlavija. U raznim oblastima, na Bliskog Istoka, posebno u onim zemljama jačanje kurdskih političkih pokreta.
idejama islamske revolucije, Iran je postigao gdje postoji politički i vojno organizirana
važne razvojne rezultate. Međutim, ni tako šiitska populacija. Politička i ekonomska KARAKTER I DOMETI DRUŠTVENIH
uspješan Iran nije našao odgovore na pitanje izolacija izrazito je krupan problem s kojim REFORMI U IRANU
odnosa između muslimanskih naroda i dr- se Iran decenijama nosi. Cilj te izolacije jeste Poslije revolucije od 1979. godine u Ira-
žava na prostoru Bliskog Istoka i šire. Nije pritisak na unutarnju socijalnu i ekonomsku nu djeluju i reformisti i konzervativni radi-
neprijatelj Irana ko dobronamjerno tvrdi da situaciju u Iranu, da se nezadovoljstvo sta- kali. Najznačajnija reformistička ličnost bio
režim u Teheranu treba kritički sagledati svo- novništva izazvano po tom osnovu usmjeri je predsjednik Akbar Hashemi Rafsanjani.
ju odgovornost za katastrofalno loše odnose protiv vladajućeg režima u Teheranu, da osla- Umro je početkom januara 2017. godine. Za-
među muslimanskim narodima i državama. be granice izdržljivosti Irana na ekonomsku lagao se za relaksiranje odnosa sa SAD-om,
što potvrđuje i činjenica da je povodom Raf-
sanjanijeve smrti Vlada SAD-a izrazila sau-
češće njegovoj porodici, ističući da se on, kao
predsjednik Irana, zalagao za dijalog i izbje-
gavanje radikalnih rješenja u politici. Nakon
predsjedničke funkcije, Rafsanjani je djelovao
na čelu Vijeća za rješavanje sporova između
Parlamenta i Vijeća čuvara revolucije. Podr-
žavao je predsjednika Muhameda Hatemija,
koji se, kao i Rafsanjani, zalagao za poboljša-
nje položaja žene u iranskom društvu. Dok
su bili predsjednici, njih su dvojica u svom
kabinetu imali savjetnicu Šahlu Habibi, koja
se zalagala za prava žena i osnovala Iransku
žensku novinsku agenciju.
Cijeni se da je poslije Rafsanjanija istinski
reformista u Iranu bio predsjednik Mohamad
Hatemi, koji je, glasovima “žena i omladine”,
pobijedio na predsjedničkim izborima 1997.
godine, a zatim dobio i drugi mandat pobjedom
na izborima 2001. godine. Na izborima 2005.
i 2009. godine pobijedio je i do 2013. godine

STAV 5/3/2020 33