Page 34 - STAV broj 261
P. 34
POLITIKA
predsjednik Irana bio “ultrakonzervativni”
Mahmud Ahmedinedžad. Na predsjedničkim
izborima 2013. Ahmedinedžada je pobijedio
umjereni reformista Hassan Rohani. Izborni
poraz Mahmuda Ahmedinedžada 2013. godi-
ne Rafsanjani je prokomentirao: “Sada mogu
mirno umrijeti.” Na izborima 19. maja 2017.
godine, uz podršku od vjerskog vođe ajato-
laha Ali Hameneija, Rohani je dobio drugi
predsjednički mandat. Ponovnu Rohanije-
vu izbornu pobjedu nad radikalno orijenti-
ranim konkurentima iranski narod i iranski
saveznici dočekali su kao šansu za okončanje
međunarodne izolacije Irana i za njegovo bolje
povezivanje sa svijetom. Također, i Zapad je s
“olakšanjem” dočekao tu pobjedu.
Po pitanjima iranske odbrane od izvanj- MRŽNJA KAO OBILJEŽJE
skih prijetnji uglavnom su ujednačeni stavovi MEĐUMUSLIMANSKIH ODNOSA
reformista i radikala, iako politika radikala
pogoduje daljoj izolaciji Irana s teškim eko-
nomskim i drugim posljedicama, dok poli- Lideri muslimanskih zemalja i naroda na Bliskom Istoku, posebno oni u Saudijskoj Ara-
tika reformista nudi mogućnosti otvaranja biji i Iranu, preokupirani su diplomatijom i odnosima s evropskim, američkim, azijskim...
Irana u korist ekonomije i rješavanja soci- zemljama. Međumuslimanski dijalog zapostavljaju, u lokalnim okvirima ignoriraju drugog
jalnih pitanja. U kampanji za predsjedničke i drugačijeg, ističu superiornost vlastitog radi dokazivanja inferiornosti drugog i drugači-
izbore 2013. radikali su Rohanija optuživali jeg u okviru iste vjere i civilizacije.
da predstavlja samo bogate, kojih ima četiri Mržnja i netrpeljivost jesu obilježja politika nacionalnih, liderskih i vjerskih (mezhepskih)
posto u Iranu, a da radikali rade u korist 96 lokalnih subjekata u državama i među državama i društvima na Bliskom Istoku. Ta “bolest”
posto ostalih Iranaca. To je bio proturječan društava, država, političkih, liderskih i vjerskih (mezhepskih) garnitura poprimila bi najveću
stav jer političko i ekonomsko zatvaranje pažnju ako bi se na Bliskom Istoku bilo kada i bilo ko javio s ambicijom da u cilju posti-
Irana što proizvode radikali nikako ne može zanja trajnog mira i sigurnosti uredi odnose muslimanskih različitosti u toj regiji. Sve dok
biti u korist većine naroda u Iranu. Za Roha- se ne postignu rezultati u pogledu zbližavanja s karakterom prevazilaženja međumusli-
nija su glasali Iranci koji žele manje sukoba manske netrpeljivosti, stanje na Bliskom Istoku se neće pomjerati u pravcu stabiliziranja.
sa svijetom, više sloboda u Iranu i više soci- Prema tome, sve lokalne, protekle i sve aktuelne političke, liderske, vjerske (mezhepske)
jalne sigurnosti. garniture na Bliskom Istoku odgovorne su za uzroke i posljedice krize na Bliskom Isto-
Povodom početka drugog mandata na ku. Kada se sagleda njihova odgovornost, tek tada ima svrhe sagledavati odgovornost
funkciji predsjednika Irana Rohani je rekao: velikih sila prisutnih na Bliskom Istoku.
“Saslušali smo glas naroda na izborima i mo-
ramo ga poštovati. Iranski narod tražio je vla- Sankcije se odnose na listu gdje se nalaze jed- infrastruktura u oblastima nafte, transporta,
davinu zakona, slobodu izražavanja i slobodan na kompanija i 82 fizička lica iz Irana, koji- poljoprivrede i industrije se čvrstim koraci-
pristup informacijama. Islamsku Republiku ma je zamrznuta imovina na teritoriji EU i ma iz dana u dan kontinuirano razvija. (...)
Iran sačinjavaju i islam i demokratija. Oboje se zabranjen ulazak u zemlje EU. Iranu je blo- Istraživanja su u fazi procvata i dinamičnog
moraju podjednako poštovati. Radikalna po- kiran uvoz opreme koja bi se mogla koristiti naučnog napretka Irana, prema izvještaju me-
litika na unutarnjem i međunarodnom planu za prisluškivanje i druge nezakonite radnje đunarodnih znanstvenih krugova, jedanaest
samo će dovesti Iran u ćorsokak.” kršenja ljudskih prava. puta veća od prosječne brzine razvoja nauke
Na 16 godina zatvora u Teheranu je osu- u svijetu, a Iran (...) zauzima 12. poziciju u
NEVLADIN SEKTOR ZA LJUDSKA PRAVA đena aktivistica za ljudska prava Narges Mo- svijetu po proizvodnji znanja.”
U IRANU hammadi. Ona je upozoravala svjetsku javnost Lideri Irana optužuju Washington da
Vlada u Teheranu ima opoziciju po ra- da vlast Irana sprečava djelovanje nevladinih djeluje s ciljem da se iranski narod okrene
znim osnovama. Dio opozicije zastupa radi- organizacija za ljudska prava, ističući da je re- protiv legalne i legitimne vlasti u Teheranu,
kalne ideje i političke stavove koji doprinose žim u Teheranu “tiranski i antidemokratski”. te da se izazove pobuna koja može rezultira-
udaljavanju od demokratskog svijeta u ze- Pod optužbom da djeluje radi svrgavanja vla- ti promjenom unutarnjeg političkog uređe-
mljama Zapada. Dio opozicije jesu reformi- sti u Iranu, na pet godina zatvora osuđena je nja Irana. Na takve tvrdnje Teherana ame-
sti koji se zalažu za vrijednosti demokratije projekt-menadžerica Fondacije “Thomson rički zvaničnici odgovaraju da se ne zalažu
zapadnog tipa, posebno u pogledu ljudskih Reuteres”, britanska državljanka, Zaghari za promjene islamskog poretka u Iranu, već
prava i sloboda. SAD i druge zemlje Zapada Ratcliffe. S ciljem da ona bude puštena iz da se zalažu za promjenu ponašanja vlasti
žele da ta opozicija bude što jača. zatvora, početkom decembra 2017. godine, u Teheranu.
U Iranu niču nevladine organizacije za u Teheran je došao britanski ministar vanj- Kontinuirano, a posebno od sredine
ljudska prava i slobode koje se povezuju s skih poslova Boris Johnson. 2018. godine, Teheran je upozoravao da su
raznim organizacijama u svijetu kao što su SAD, Izrael i Saudijska Arabija protiv Irana
Visoki komeserijat za ljudska prava Ujedi- POLITIČKI SUKOBI UNUTAR IRANA u propagandnoj ofanzivi govorom, pisanjem
njenih naroda (UNHCR), “Amnesty Inter- Početkom 2018. godine o društvenim pri- i putem internet-komunikacija, te da se ta
national” (AI), “Human Rights Watch”, “Re- likama u svojoj zemlji ambasador Islamske propaganda provodi s ciljem da podstakne
porteri bez granica”... Republike Irana u BiH Mahmoud Heidari unutarnje nerede protiv iranske vlade i da
Vijeće EU više je puta produžavalo sankci- rekao je: “Privreda Irana danas se kreće ka unutarnji pritisci olakšaju vanjske pritiske
je Iranu uvedene zbog kršenja ljudskih prava. procvatu i razvoju i rastu od osam posto, a s istim ciljem. Ono na šta se upozoravalo
34 5/3/2020 STAV