Page 22 - STAV broj 203
P. 22
POLITIKA
Kad politika postane politikantstvo
NORMIRANJE JEZIKA
NESUMNJIVO JE I
POLITIČKO PITANJE
Svako društvo koje drži do svoje današnjice, a svakako i sutrašnjice, svoj školski sistem prati,
analizira, provjerava njegove metode i efekte, mjeri rezultate. Koliko se god to nama u ovom ili
onom trenutku sviđalo, to radi država, vlast, zapravo politika. I to je tako svugdje i oduvijek, da vlast
na administrativnom nivou nadležnom za obrazovanje, potpomognuta naukom i strukom, utvrđuje
obrazovne strategije, udžbeničku politiku, investiranje u školsku infrastrukturu, istraživačke centre
i projekte, određuje prioritete itd.
Piše: Elvir RESIĆ
ože biti da ne postoji govornik i efekte, mjeri rezultate. Ko taj važan po- sigurnosnim, ekonomskim, kulturološkim
u javnom prostoru, od novina- sao može raditi? i sl. Tako, recimo, Kipar ili Izrael strateš-
ra i društvenih aktivista, od ki ulažu u vojne akademije i stipendira-
Mumjetnika do političara, koji BOŠNJAČKO ISKUSTVO ju njihove polaznike, Indija se sve više
nije svečano izjavio da je obrazovanje S OBRAZOVANJEM opredjeljuje za informatičke tehnologije,
“stub svakog društva”, “ključ napretka”, Koliko se god to nama u ovom ili a Crna Gora razvija segment obrazovanja
da u obrazovanje “treba najviše ulagati” i onom trenutku sviđalo ili ne sviđalo, to
tome slično. I ona čuvena prastara kineska radi država, vlast, zapravo politika. I to
poslovica kaže, otprilike: misliš li godi- je tako svugdje i oduvijek, da vlast, od-
nu dana unaprijed, posadi rižu; planiraš nosno vladajuća politika, na administra-
li deset godina, posadi drvo, a planiraš li tivnom nivou nadležnom za obrazovanje,
sto godina – odgajaj (obrazuj) ljude. Ne bi potpomognuta naukom i strukom, utvr-
se tome imalo šta prigovoriti. U javnom đuje obrazovne strategije, udžbeničku
prostoru, također, često se govori kako politiku, investiranje u školsku infra-
obrazovanje treba depolitizirati, što može strukturu, istraživačke centre i projekte,
značiti razdvajanje politike i obrazovnog određuje prioritete itd. Da ne bi bilo za-
sistema u najširem smislu te riječi. E to bune, pritom treba povući jasnu granicu
već iziskuje raspravu. između politike i politikantstva. Politika
Jasno je da ono sistemsko, konvencio- je odgovorno i sistematično, dugoročno,
nalno obrazovanje, od prvih predškolskih pažljivo projicirano djelovanje zasnova-
koraka do akademskih radova, u svakom no na vremenskom i prostornom kontek-
pojedincu urezuje duboke tragove. Nema stu, svjetskim i regionalnim trendovima.
toga ko se ne sjeća svog školovanja i kome Politikantstvo je političarenje, površno i
škola nije značajno utjecala (pozitivno ili prizemno, kratkoročno ispunjavanje tre-
negativno) na samopouzdanje, znanje, sta- nutnih apetita pojedinaca i grupa, čak ri-
vove, pa i karakter. U isto vrijeme škol- jetko cijelih političkih stranaka. Dnevnoj
stvo ima svoju širu društvenu dimenziju, politici u obrazovnom sistemu nikako
ono je, na neki način, i pokretač i ogleda- nema mjesta.
lo i korektiv cijele zajednice. Zato svako Državne politike definiraju srednjo-
društvo koje drži do svoje današnjice, a ročne i dugoročne ciljeve svojih obrazov-
svakako i sutrašnjice, svoj školski sistem nih sistema, vodeći računa o svim rele-
prati, analizira, provjerava njegove metode vantnim pokazateljima, geopolitičkim,
22 24/1/2019 STAV