Page 49 - STAV broj 203
P. 49

REBIHIĆ: Iako sam svega desetak godina                                  Nama se historija ne ponavlja,
          u akademskoj zajednici, moram, nažalost,                                ona je hiljadu godina ista,
          kazati da se ona sve više preobražava od
          intelektualne ka interesnoj zajednici, gdje                             samo što naše pamćenje
          sujete, interesi pojedinaca i grupa često                               traje kao kod riba – čim nas
          ugroze ozbiljne naučne projekte.
                                                                                  puste s udice, prestajemo se
          STAV: Kada govorimo o srednjovjekov-                                    i sjećati. Bosna, a i cijeli svijet,
          noj književnosti, da li je dovoljno pred-
          stavljena i zastupljena? I zašto nam je                                 danas proživljava sofisticirani
          ona uopće važna?                                                        srednji vijek. Što bi rekao
          REBIHIĆ: Srednjovjekovnu književnost                                    Abdulah Sidran kroz glas
          treba tretirati ishodištem, zajedničkom ba-
          štinom svih kulturnih tradicija koje su se                              jednog svog internetskog
          etablirale na bosanskom prostoru. Poslije                               lika Nurije: “Svaki bi Bošnjak
          su se, naravno, te tradicije i književnosti
          u osmanskom periodu odvajale, najprije                                  morao imati dvije glave, jednu
          u jeziku (perzijskom, arapskom, turskom,                                da mu je otfikare, i drugu da
          latinskom, ladino), ali i kroz usmenoknji-
          ževnu tradiciju, i do danas oblikovale                                  shvati šta mu se desilo”
          neke svoje osobenosti. Srednjovjekovna
          bosanska književnost nema nekih naro-                                nije imalo vremena, a druga je u činjenici
          čitih estetskih dometa, ali kroz različite   moje doktorske diser-   da su pod utjecajem poststrukturalizma
          žanrove pokazuje svijest ondašnjeg čovje-  tacije, slobodno vrijeme provodio sam u   tabuizirana arhivska istraživanja, klasič-
          ka o jeziku i Bosni. Danas imate narative   arhivima i bibliotekama tragajući za ne-  na opisivanja i sistematiziranja književ-
          koji govore da su Bošnjaci konstruirali   kim tekstovima u periodici između dvaju   ne prošlosti. Zapravo, mi smo se upusti-
          nekakav bogumilski mit, što je apsolutna   svjetskih ratova. Tad sam vidio da se ime   li u dekonstrukciju, a još valjano nismo
          besmislica. To je podvala koja je zasno-  Rasima Filipovića javlja skoro u svakom   završili ni konstrukciju. Tako, ako po-
          vana na ideološkim, a ne na činjeničnim   ondašnjem časopisu. Prikupljao sam građu   gledate temeljne studije o bošnjačkom
          osnovama. Lingvisti su, uz historičare,   koja je, evo, rezultirala knjigom. Rasim   romanu, vidjet ćete da se tu ne valorizi-
          dosad najviše doprinijeli rasvjetljavanju   Filipović rodio se 1909. godine u mjestu   raju pisci poput Rasima Filipovića, Za-
          ovog perioda, a, uz ova, potrebna su nam   Rastoka kod Ključa. Između dvaju svjet-  ima Topčića, Nusreta Imamovića, dok je
          još i valjana književnokritička, antropo-  skih ratova živi i radi u Sarajevu, a posli-  sve ove pisce, naprimjer, hrvatska knji-
          loška, etnološka istraživanja. Naš nemar   je Drugog svjetskog rata odlazi u Zagreb,   ževna historiografija opisala bez obzira
          prema ovom kulturnom naslijeđu potvr-  gdje ostaje do smrti, 1983. godine. Pisao   na njihovu estetsku vrijednost i time ih
          đuje i činjenica da mi do danas nemamo   je drame, romane, memoare, pozorišne   naučno prisvojila. Zbog toga su mnogi
          transkripciju bosanske verzije Aleksan-  kritike, kratku prozu. Sve vrijeme bio   za historiografiju pažnje vrijedni pisci i
          dride, koja se trenutno nalazi u Berlinu, a   je pisac lijeve orijentacije. Slijepo je sli-  književne pojave ostali neopisani. A da
          ovaj viteški roman mogao bi biti odlično   jedio tu ideju i ona mu je često utjecala i   bismo dobili valjanu književnohistorij-
          štivo za naše srednjoškolce.      na kvalitet tekstova. Naravno, ovdje va-  sku sliku razvoja bošnjačke književno-
                                            lja naglasiti da su mu svi tekstovi, izuzev   sti, potrebno je uraditi analize periodike
          STAV: Koje su poveznice između srednjo-  jednog romana, tematski vezani za Bosnu   Novog Behara, Gajreta, Narodne uzdanice,
          vjekovne Bosne i Bosne danas?     i njenu prošlost. Vinko Brešić možda je   periodike od 1941. do 1945. godine, kao
          REBIHIĆ: Ako pažljivo analiziramo svi-  ponajbolje opisao njegovu poetiku, ka-  i onih nakon 1945, Zore, Života Odjeka,
          jet srednjovjekovnog bosanskog čovjeka,   zavši da je ona nastala na zasadama “bo-  Lica, Izraza itd.
          uvidjet ćemo da je on ipak počivao na ne-  sanske škole eglena”.
          kim vrijednostima (jezik, religija, zemlja),                         STAV: Da li je književni period od 1941.
          s tim što su tog čovjeka pratile sve nevolje   STAV: Zašto je ostao nepoznat među na-  do 1945. u Bosni još tabu tema ili i taj
          kojima donekle i mi danas svjedočimo.   šom čitalačkom publikom i zašto se, do   period treba početi istraživati?
          Nama se historija ne ponavlja, ona je hi-  trenutka objavljivanja Vaše knjige, Filipo-  REBIHIĆ: Teško pitanje. Na fakultetima
          ljadu godina ista, samo što naše pamćenje   vićem skoro niko od Bošnjaka nije bavio?  se ovaj period izučava samo kao književ-
          traje kao kod riba – čim nas puste s udice,   REBIHIĆ: Filipović je opisan u okviri-  nost narodnooslobodilačke borbe, a mi
          prestajemo se i sjećati. Bosna, a i cijeli svi-  ma hrvatske književnosti. Njegovo djelo   znamo da su širom bivše Jugoslavije u
          jet, danas proživljava sofisticirani srednji   zastupljeno je u različitim antologijskim   ovom periodu izlazili književni časopisi
          vijek. Što bi rekao Abdulah Sidran kroz   izborima, a naučno je opisano u brojnim   koji su propagirali ideologiju NDH. U tim
          glas jednog svog internetskog lika Nuri-  studijama. Zašto njegovo djelo nije cjelo-  časopisima znatan broj pisaca objavljivao
          je: “Svaki bi Bošnjak morao imati dvije   vito opisano i sistematizirano u okvirima   je svoje tekstove. Pred istraživača ovog
          glave, jednu da mu je otfikare, i drugu da   bošnjačke književne historije, na to vam   perioda nametnulo bi se mnoštvo dilema
          shvati šta mu se desilo.”         pitanje ne mogu tačno odgovoriti, ali, pre-  i on bi se zasigurno u jednom trenutku
                                            ma mom mišljenju, razlog za takvo što   morao zapitati treba li opisivati djelo ne-
          STAV: Autor ste knjige Biti izvan kanona,   leži u dvije stvari. Prva je u zakašnjeloj   kog pisaca zanemarujući njegov politički
          koja je još u pripremi. Kako ona nastaje   sistematizaciji bošnjačke književnosti,   angažman. Mislim da trebamo opisati i
          i ko je zapravo Rasim Filipović?  budući da je nakon agresije trebalo pri-  ovaj period naše književne prošlosti; bo-
          REBIHIĆ: Knjiga je nastala sasvim spon-  stupiti opisivanju i valoriziranju kanon-  lje je da to mi uradimo nego neko drugi
          tano. Dok je trajala procedura za odbranu   skih pisca, pa se za književne saputnike   ko bi to mogao zloupotrijebiti.   n


                                                                                                   STAV 24/1/2019  49
   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54