Page 61 - STAV broj 203

nepravda: uskraćeno im je pravo na uče- zaključiti na osnovu pročitanih radova, doći dan kad će iz bosanskog dobiti svo-
nje vlastitog, maternjeg jezika. Imali smo njima to ne predstavlja veliki problem ju prvu peticu. Tom djetetu sam rekao da
priliku čitati radove učenika iz Srebreni- niti kamen spoticanja u ostvarenju nji- od mene ima sve petice, pogotovo zato
ce, Vlasenice, Bosanskog Šamca, Konje- hovog cilja. Iako nemaju pravo na uče- što je sebi dalo slobodu da bosanski je-
vić-Polja, Prnjavora. Iako su djeca koja su nje bosanskog jezika, njihovo znanje ne zik u svakom slučaju piše velikim slovom
pisala radove prostorno veoma udaljena, zaostaje za znanjem djece koja bosanski (iako dobro zna pravopisna pravila) – jer,
ovim projektom bila su ujedinjena s istim jezik izučavaju u školama. Znanje koje su bosanski jezik je za to dijete velik koliko
ciljem, s ciljem promoviranja i njegovanja pokazali, vješto sročili i lijepo oblikova- i njegova kuća, grad i domovina. Dru-
bosanskog jezika. Prilikom čitanja radova li u literarne radove pokazuje da je jaka ga djevojčica priča kako se njezin babo
koji su nam pristigli mogli smo uočiti da želja najbitniji činilac za postavljanje i mjesecima nije vraćao iz Sarajeva, gdje
djeca zaista imaju veliku želju i potrebu ostvarivanja ciljeva. Kroz projekt ‘Moj je morao spavati pod šatorima, mrznuti
za učenjem bosanskog jezika. Iako je ri- bosanski jezik’ djeca su mogla osjetiti se i gladovati, da bi nekome ko nikako
ječ o djeci koja još nisu stupila u okrutni da je njihov glas bitan, da se njihova, u neće da čuje i vidi ukazao na to da i nje-
svijet odraslih, vidno je da su svjesna da konkretnom slučaju, pisana riječ cijeni i govo dijete ima pravo (i obavezu?) učiti
su marginalizirana i da su im uskraćena nagrađuje. Djeca su nam poručila da vole svoj maternji jezik. I, babo se dugo nije
prava”, ističe Crnčalo-Lisica. svoj jezik, svoju naciju i domovinu, dok vraćao kući pa mala djevojčica ide da mu
smo mi njima dali podstrek da tako nasta- se pridruži, ali tada biva odvojena od svo-
ZAVIDAN NIVO ZNANJA ve i u budućnosti. U konačnici, najbolji je majke i braće. Jesmo li ih čuli i vidje-
Prema njenim riječima, tužno je čitati radovi su nagrađeni. Pozitivno je i to što li? Dokle ćemo razapinjati sami sebe ili
radove učenika osnovnih škola koji pišu su nagrađena djeca dobila mogućnost da dopuštati da nas razapinju? Šta se ovdje
o borbi za osnovna ljudska prava, o tome dođu u glavni grad naše države, da se kroz više ima reći? Moja poruka odgovornima
kako su njihovi roditelji dane provodili radionice i edukativna predavanja, prila- jeste da bi morali povesti računa da već
u štrajku s ciljem ostvarivanja prava na gođena njihovom uzrastu, bolje upoznaju jednom shvate kako društvena stvarnost
učenje vlastitog jezika i nacionalne grupe s našom historijom, jezikom i kulturnim na prirodne datosti u povratnoj sprezi dje-
predmeta. Politika koja se implementira dešavanjima”, naglasila je Crnčalo-Lisica. luje autodestruktivno – ono što je sasvim
u RS-u na veoma ružan način pokušava Dr. Jasmin Hodžić s Instituta za jezik neprirodno (poput istospolnih brakova,
stvoriti konfuziju ličnosti koja se odraža- Univerziteta u Sarajevu također je imao npr.) vrlo lahko društvenom afirmacijom
va i na pitanje identiteta. priliku biti dio ovog značajnog projekta. postaje realnost – ili, ono što je sasvim
“Na našu radost, djeca u manjem bh. Kako kaže, čitanjem prve rečenice dječijih prirodno (poput bosanskog jezika) samo
entitetu svjesna su činjenice ko su i ko- radova postaje jasno kakav je njihov po- jednim političkim dopisom može biti za-
jem narodu pripadaju, kao i činjenice da ložaj u manjem bh. entitetu te zbog čega branjeno i pobrisano iz realnog svijeta”,
se oni ni po čemu ne razlikuju od svojih ovakvih projekata treba da bude što više. napominje Hodžić.
vršnjaka bošnjačke nacionalnosti u osta- “Tako je jedna djevojčica iz Posavine
lim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ra- napisala da je u školi uče jedno, a da je KREATIVNOST I POTENCIJAL
zlika je jedino u tome što djeca u manjem kod kuće nešto sasvim drugo – da redov- Sekretar Udruženja “Svitanje” Jasmin
bh. entitetu na teži način dolaze do ostva- no ima peticu iz srpskog, a da bosanski Moco kaže da ovakav projekt može biti
renja svojih prava. Ali, kako smo mogli čuva u svojoj kući i da jedva čeka kad će poticaj za dalje uspjehe. Moco ističe da je

STAV 24/1/2019 61