Page 65 - STAV 62 12.05.2016

OSVRT

Jedinstveno svjedočanstvo o životu u Sarajevu
KULTURA STANOVANJA

U ZNAKU UREDNOSTI I ČISTOĆE

Zorka Janjić, Ukrasi života, priredila: Dragana Tomašević,
Piše: Saida MUSTAJBEGOVIĆ izdavač: Srpsko prosvjetno kulturno društvo “Prosvjeta”
saida@stav.ba
Sarajevo, 2016. godina

ultura je način života, sve ono kaldrma, pijeskom izribana drve-
što daje formu našim danima narija i blistavo suđe čišćeno lu-
i mjesecima, što određuje gom, i potreba svake kuće”, napi-
Kodnose među ljudima onim sala je Zorka Janjić, naglašavajući
dragim i manje dragim. Kultura je da se kuće Srba, Hrvata i Jevreja
mreža običaja i niz rituala koji važe nisu se bitno razlikovale od mu-
u jednoj zajednici. I nije slučajno da slimanskih. U tekstu Sarajevske
Dragana Tomašević, priređivačica bašče i avlije Janjićka navodi da
knjige Ukrasi života, u predgovoru su one neizostavni dio slike sara-
navodi definiciju velikog kulturnog jevske kuće. Navela je da svi oni
antropologa Claudea Lévi-Straussa. koji su pisali o Sarajevu (putopisci,
Knjiga je istkana od tekstova Zor- arhitekti, kulturni historičari i sl.)
ke Janjić (Mostar, 1927. – Pančevo, od 15. stoljeća “nisu propustili da
2012.) i jedinstveno je svjedočanstvo napomenu da Šeher-Sarajevo ima
kustosice Muzeja grada Sarajeva o ži- izgled čistog i umivenog grada, pu-
votu u Sarajevu. Nizom primjera knji- nog cvjetnih bašči, voća i zelenila,
ga suštinski poručuje da se u odnosu koje se preko zidova koji opasuju
na današnjicu forma mijenjala, ali je kuće preliva i na sokake”.
suština življenja ostajala ista. Tomaše- Zorka Janjić u dijelu knjige
vić je iz arhiva “iskopala” tekstove koje Život sa stvarima opisuje primije-
je Janjićka pisala za različite časopise njenu umjetnost ovdašnjih naroda
i objedinila ih u knjizi Ukrasi života, jer su upravo u vezu, pletenju i tka-
koju je objavilo Srpsko prosvjetno kul- nju predmeta koji su bili u svakod-
turno društvo “Prosvjeta” Sarajevo. nevnoj upotrebi sadržani renesansa
Knjiga počinje tekstom Stambena i barok ovih prostora. Opisani su
kultura starog Sarajeva, u kojem auto- ženski i muški ručni radovi.
rica piše da je višenacionalno Saraje- Često s nostalgijom mislimo na
vo različitim tempom i prijemčivošću prošlo vrijeme kada je sve bilo dru-
prihvatilo utjecaje srednjoevropske gačije i zdravije. Dragana Tomaše-
arhitekture, a s njom i stambene kul- U tekstu “Sarajevske bašče i vić u predgovoru povlači paralele
ture, potencirane naročito dolaskom između prošlog i došlog te akcentira šta
austrougarske vlasti 1878. godine. Ipak avlije” Zorka Janjić navodi da se suštinski nije promijenilo: istina, izra-
se dugo živjelo u kući s dvama kolosi- su one neizostavni dio slike đivane su igračke za djecu (o kojima je
jecima – a la turca i a la franca – koji su sarajevske kuće. Naglasila također autorica pisala), ali bilo je i tada
prkosili jedan drugom u svom nikad po- otrovnih, kao što su frulice od otrovnog
mirenom antagonizmu. Iako stanovni- je da svi oni koji su pisali o zovinog drveta; navodi i satove i vrije-
ci bosanskohercegovačke prijestolnice Sarajevu (putopisci, arhitekti, me kada su oni imali jednu, pa kroz koje
ne primjećuju upravo tu arhitektonsku kulturni historičari i sl.) od 15. stoljeće i dvije kazaljke, kada se smatralo
karakteristiku grada, posjetioci je uoče da sekunde nisu važne, te cijenu koju su
već pri prvom susretu i to je dio šarma i stoljeća “nisu propustili da tada imali, za jedan sat mogla se kupi-
duha Sarajeva. “Dodajmo još ovom gra- napomenu da Šeher-Sarajevo ti kuća, uprkos uvriježenom mišljenju i
diteljstvu u trajanju više od 400 godina, ima izgled čistog i umivenog danas se suština nije promijenila, jer na
bez izlišnih ukrasa spolja i nametljivog sajmu u Zürichu prodaju se satovi koji
luksuza iznutra, a sve to podređeno fi- grada, punog cvjetnih bašči, koštaju kao bolja kuća.
zičkoj i psihičkoj potrebi čovjeka, kul- voća i zelenila, koje se preko Dragocjenost ove knjige posebna
turi stanovanja je umnogome donosila zidova koji opasuju kuće je jer sve je manje tragova o prošlom u
urednost i čistoća kojom su kuće održa- kojem su ispisani obrasci kulture koju i
vane. Bjelina okrečenih zidova, oprana preliva i na sokake” danas živimo. n

STAV 12/5/2016 65