Page 61 - STAV 62 12.05.2016

Medresa Rustem-paše,
Istanbul (1551)

se na ulazu u Kapali čaršiju. Džamijski su (1456–1517), sina hercega Stjepana Vu- ponudi kao nezaobilazna kulturna i tu-
kompleks nekada činili imaret, medresa i kčića Kosače, Hazim Šabanović kaže da ristička značajka, a novija istraživanja
tekija, koje je u djelu Topografija Konstan- je “otišao u Istanbul” i “prigrlio islam”. obavio je izmirski Institut za tehnolo-
tinopolja opisao francuski putopisac Pe- Prema Šabanoviću, on je nakon svađe s giju. U Ahmed-pašin vakuf ubrajaju se i
trus Gyllius. Potom je dao sagraditi Vasat bratom oko nasljedstva utočište potra- hamam i dućani u Bornovi (dio Izmira),
Atik Ali-pašinu džamiju, koja je završena žio u osmanskoj prijestolnici u kojoj je tri stotine dućana u predgrađu Güzelhi-
1512. godine, nakon njegove smrti. Ovaj srdačno primljen. Obavljao je različite sara, dvije stotine dućana u predgrađu
objekt zanimljiv je jer pripada tipu Ulu dužnosti. Počeo je kao mir-i alem (dr- Uşaka, te karavan-saraj u Kütahyi. O
džamije, odnosno, uklapa se u brusanski žavni zastavnik), potom je postavljen za luksuzu u kojem je živio svjedoči popis
stil osmanske arhitekture. Građevine ovog sandžak-bega pokrajine Hamid, te Bur- imovine sastavljen poslije njegove smr-
tipa imaju kvadratnu osnovu molitvenog se, zatim za beglerbega Anadolije, a onda ti. Među predmetima ostalim iza njega
prostora prekrivenog manjim kupolama. je biran za kapudan-pašu (kapetan mor- izdvaja se zlatni poslužavnik težak 17,6
Kako se Vasat Atik Ali-pašina džami- narice) te velikog vezira u pet navrata. kilograma, čija je vrijednost procijenje-
ja nalazi u blizini izvora Zindžirlikuju, Nedaleko od Edirnea, u malom mjestu na na 234.000 akči.
poznata je i kao Zindžirlikuju džamija. Keşan, sagradio je han, česmu, hamam i
džamiju 1511. godine. Iz iste godine po- RUSTEM-PAŠA,
AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ tječe njegov kompleks u gradu Urla kojeg GRADITELJ BROJNIH VAKUFA
BIO JE PET PUTA VELIKI VEZIR su nekada činili džamija, turbe, šadrvan i Među značajnim ličnostima osman-
Nisu svi Bošnjaci koji su prosperirali u hamam. Sačuvani su samo ostaci hamama ske države u 16. stoljeću izdvaja se veliki
osmanskom društvu prihvatili islam kroz i džamije, poznate kao Kapan džamija. vezir Damat Rustem-paša (1500?–1561),
devširmu. Neki su to činili slobodnim Općina Urla danas ulaže znatan napor da rođen u okolini Sarajeva. Unovčen kroz
izborom. Za Ahmed-pašu Hercegovića se lokalitet hamama arheološki istraži i devširmu, odlazi u Carigrad, u kojem

STAV 12/5/2016 61