Page 72 - STAV 62 12.05.2016

KULTURA

zadužen je s više od 600 djela, uglavnom
slika i crteža, iz kolekcije galerije slika Ze-
maljskog muzeja Bosne i Hercegovine. “S
ovim danom galerija Zemaljskog muze-
ja prestala je i formalno postojati, poslije
petnaest godina od otvorenja i skoro tri-
deset godina od početka kolekcioniranja
za ovu zbirku”, piše u prvoj publikaciji o
Umjetničkog Galeriji Bosne i Hercegovi-
ne (1946–1986) povodom četiriju deceni-
ja od osnivanja. Ovom danu prethodila je
Uredba o Umjetničkoj galeriji u Sarajevu,
koju je donijela Vlada NR Bosne i Herce-
govine. Važno je prisjetiti se i reakcija na
odluku o pokretanju Umjetničke galerije
jer je vidljiv stihijski entuzijazam da se do-
prinese baštinjenju likovnog stvaralaštva
Bosne i Hercegovine.

UMJETNICI GALERIJI
POKLONILI SVOJA DJELA
“Na vijest o osnivanju Umjetničke ga-
lerije u Sarajevu slikar i grafičar Branko
Šotra sakupio je u Beogradu osamdeset tri
rada jugoslavenskih umjetnika i 1948. go-
dine poklonio ih Galeriji. Zalaganjem sli-
kara Ive Šeremeta, direktora Umjetničke
galerije od 1951. godine, ovakvi pokloni
dobijeni su u narednih nekoliko godina i
od Savjeta za nauku i kulturu Narodne Re-
publike Bosne i Hercegovine (šezdeset tri
slike i sedam skulptura), Savjeta za nauku
i kulturu Federativne Narodne Republi-
ke Jugoslavije iz Beograda (dvadeset šest
umjetničkih djela), Vanje Radauša i Frane
Kršinića, akademskih kipara iz Zagreba (tri,
odnosno dvije skulpture), Ivana Meštrovića, je trajala pet godina zbog slabog pristiza- rekonstrukciji i proširenju zgrade. Uvje-
akademskog kipara (dvije skulpture), An- nja sredstava. reni smo da je to način da se cijela stvar
tuna Augustinčića, akademskoga kipara iz “U Bosni i Hercegovini nema puno pokrene”, kazao je Krsmanović, upitavši
Zagreba (dvije skulpture), Mirka Komosara, ovakvih jubileja i mislimo da je za to vri- na koncu: “Zanima nas šta će biti sutra s
zubara iz Sarajeva (jedna slika), a direktor jeme obavila svoju funkciju. Cijela godina Galerijom koja baštini 6.500 dijela zaista
Šeremet poklonio je Galeriji također jed- proglašena je jubilarnom. To znači da je neprocjenjive vrijednosti. To je sigurno jed-
nu sliku. Ovim djelima pridruživana su izlagačka djelatnost u potpunosti u zna- na od najvrednijih riznica koje ova zemlja
i ona otkupljivana iz redovnih sredstava ku jubileja. Istovremeno smo aktivirali posjeduje. Mi to čuvamo, prezentiramo i
dobijanih od Savjeta za prosvjetu, nauku i rad na monografiji koja bi trebala saču- želimo da obogaćujemo.”
kulturu Narodne Republike Bosne i Her- vati tih 70 godina. Posebno smo ponosni Prije desetak godina Umjetnička ga-
cegovine, finansijera Umjetničke galerije da je pokroviteljstvo nad ovim jubilejom lerija BiH otkupila je posljednji put djela
od 1951. do 1956. godine. Ne treba zabora- prihvatio predsjedavajući Predsjedništva više autora.
viti ni poklone koje su umjetnici kasnije, BiH Bakir Izetbegović. Time je osigurao “To nam je najveći problem budući da
najčešće povodom samostalnih izložbi u dignitet i status Galerije i jubileja, i mi smo nam je to jedna od osnovnih funkcija. Ali
Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, mu na tome zahvalni”, kazao je direktor imamo dosta razumijevanja naših umjetni-
ostavljali u znak zahvalnosti”, navodi se u Umjetničke galerije BiH, koja je osnovana ka i drugih koji nam doniraju svoja djela
publikaciji o Umjetničkog Galeriji Bosne 11. oktobra 1946. godine. Krsmanović se ili na neki drugi način dolazimo do novih
i Hercegovine. nada da će na ovaj datum napraviti cen- umjetnina. Na taj se način obnavlja fundus
Galerija, iako je formalno postojala, tralnu manifestaciju. Podsjetio je da Ga- Galerije. Mada to nije način da se ta funk-
dugo nije imala svoju zgradu. Odluka o lerija djeluje u zgradi koja nije namjenski cija obavlja. Zašto je to važno? Umjetnič-
njenom smještaju donesena je tek 1953. izgrađena. Uz neospornu činjenicu da je ke galerije ovog tipa postavljaju vrijednost
godine. Prije toga su uglavnom za smještaj lijepa i na dobroj lokaciji, zgrada ima i ne- djela na tržištu. Kada se to uspostavi, onda
predlagani vjerski objekti za koje su čak dostataka. Jedan je od njih nemogućnost će biti manje potrebe za crnim tržištem,
rađena i idejna rješenja (kako bi se prila- da joj pristupe osobe s posebnim potreba- ilegalnim tržištem, ili svim onim što se de-
godilo namjeni). Na koncu je odlučeno da ma. Depo u kojem se čuvaju slike fizički je šava s društvima koja su prošla kroz rat”,
se smjesti u objekt u Sarajevu prvobitno zaštićen i od vlage, ali je mali. Prostorije u zaključio je Krsmanović, poručivši da je
sagrađen za stanovanje i trgovačku radnju kojima rade nisu odgovarajuće. važno da ova institucija počne otkuplji-
“Moise D. Saloma”, koju je za rad Galerije “Radimo s Institutom za arhitektu- vati djela jer će se onda uspostaviti realne
trebalo značajnije preurediti. Adaptacija ru i urbanizam na izradi našeg projekta o vrijednosti. n

72 12/5/2016 STAV