Page 74 - STAV 62 12.05.2016

KULTURA

svoja, neponovljiva izvođački i autorski
prepoznatljiva. I kad je pjevala uspješ-
nice i nastupala na festivalima zabavne
glazbe, i kad je pisala vlastite skladbe, a
njih je puno više nego što to mnogi zna-
ju i žele priznati, i kad je svirala raznovr-
sne instrumente (klavijature, gitare, saz,
šargiju, usnu harmoniku), i onda kad su
joj drugi veliki jugoslavenski skladatelji
nudili pjesme (od Julija Marića, dr. Vlade
Miloša, Sanje Ilića, Enesa Bajramovića,
Gorana Bregovića, Slobodana Kovačevi-
ća Bode, Rajka Dujmića, Darka Matića,
Esada i Ismeta Arnautalića, Arsena De-
dića i inih), ona je svemu davala snažni
izvođački pečat.
Svjetlucave pozornice tadašnjih festi-
vala zabavne glazbe prijali su joj koliko i
male dvorane domova kulture. Uzimala
je pjesme velikih pjesnika da im da ko-
načno muzičko ruho, ali pri tomu izbje-
gavajući sve zamke i pojednostavljivanja
kojih smo bili svjedoci tokom pokreta
“Pjevam pjesnike”. Pisala je za kazališta
i filmove, reklamne spotove i koješta još.
Zimske olimpijske igre u Sarajevu otvo-
rene su avizom koja je njeno djelo itd. A
onda dolazi japanski period.
Ne treba zaboraviti da je studirala sli-
karstvo, koje joj je uz glazbu bilo drugo
umjetničko utočište, i da je na koncu doš-
la do titule akademske slikarice.
Dovoljno i previše i za dva života, MUZIKA JE SVIRALA... na Omladinskom festivalu u Subotici
s tim da svi znamo da ju je posljednjih Rođena u Sarajevu 1950. godine, Ja- 1973. godine s pjesmom Ti ne znaš dom
godina u svemu prekinula teška i neiz- dranka Stojaković bila je osuđena da luta, gdje živi on, a godinu potom iz njihove
lječiva bolest učinivši ju nepokretnom seli se i na mnogim mjestima traži mirise kuhinje izlazi uspješnica Muzika je svi-
i vezanom za invalidska kolica, što ju i toplinu roditeljskog doma. Majka uči- rala. Dodaju li se tomu suradnja s Go-
je na koncu natjeralo da skoro prekine teljica ubrzo se razvela i put ju je vodio ranom Bregovićem, koji je uvodi u svi-
bilo kakve dodire sa svijetom. Ali i tada, po mnogim mjestima Bosne i Hercego- jet klasičnog rokenrola, te dodiri s još
u nekoliko sjajnih opsežnih intervjua, vine. Jaca je nekad išla s njom, a nekad nekim šlagerskim autorima i razvijanje
ona je sa sjetom, ali uvijek optimistično, ostajala kod bake ili druge rodbine. Uvi- vlastitih autorskih potencijala, eto okvi-
govorila o svom umjetničkom putu. Dio jek usamljena, rano je prigrlila glazbu i ra u kojima se početkom sedamdesetih
tih njenih razmišljanja sakupila je bivša slikarstvo kao svoje druge domove. Po- kretala. Kantautorica s akustičnom gi-
sportska komentatorka Radio Sarajeva hađa umjetničku školu u Sarajevu, a sa tarom i usnom harmonikom tek je jedan
Milka Čeremidžić i prošle godine obja- svojim stricem, odličnim trombonistom od njenih faceta, kojih ima mnogo više
vila u knjizi Boje zvuka. Vukašinom Radulovićem, paralelno od- i koje su mnogo slojevitije.
lazi na turneje po europskim klubovima, Slijede turneje po Sovjetskom Save-
Nakon Olimpijskih igara, gdje svladava sve zamke različitih sti- zu, nastupi s istomišljenicima, mahom
lova glazbe i uči se okrutnim pravilima
kantautorima iz cijele Jugoslavije (Vlada
već u dodiru s japanskom profesionalizma. Bliski su joj kabaretski i Bajka, Srđan Marjanović, “Suncokret”,
umjetnošću, odlazi na džez, soul i uopće američka muzika. Svira “S vremena na vreme”, Tomaž Domicelj,
razne instrumente, vokalno je sve bolja
festival Komunističke i bolja. Onda krajem šezdesetih dolaze Jani Kovačič, Narcis Vučina, Slobodan
Samardžić, Žarko Šipka, Marko Brecelj).
partije Japana 1985. prvi nastupi na festivalima u Sarajevu i Paralelno razvija sve veći interes za obrade
godine i zaluđuje ih u Banjoj Luci, stalno je prati sarajevski tradicijskih napjeva, posebno sevdalinki,
Combo 6, dio je ekipe koja radi musica-
u čemu je superiorna i kao da najavljuje
svojim toplim glasom le u Kamernom teatru 55 i ekipe koja je trend tzv. “svjetske glazbe”. Što te nema
i izvedbama pjesama pod paskom pjesnika Duška Trifunovića tek je vrh ledenog brijega, ali pamtimo i
iz svoje domovine. U uglazbljivala pjesnike u TV emisiji “Na originalne izvedbe Emine, pa Jovano, Jo-
ti”. Na pozornicama je velikih festivala,
vanče, Kaleš bre Anđo i, na koncu, Kad ja
Sarajevo dolazi redovito a prve značajne uspjehe bilježi u surad- pođoh na Bentbašu. Vrhunac je bio album
donoseći svoje ploče, sve nji s tada mladim budućim radiologom Ajde slušaj, slušaj, koji je dijeljen učesni-
iz Visokog Vladom Milošem, koji nas
bolju od bolje je također napustio u septembru proš- cima Zimskih olimpijskih igara u Sara-
jevu, sav ispunjen obradama tradicijskih
le godine. Skupa uvjerljivo pobjeđuju napjeva s Balkana. A onda dolazi i interes

74 12/5/2016 STAV