Page 79 - STAV 62 12.05.2016

Veneciju. Pa ipak, piše Korić, on je uče- Postavljanje Ferhad- za velike, srednje i male topove”, piše Ko-
stvovao u Kiparskom ratu (1570–1573) -bega za sandžak-bega rić, ističući da je Ferhad-beg još dok je bio
i vojnim akcijama u zadarskom zaleđu, kliški sandžak-beg poslao zahtjev da se u
a odigrao je značajnu ulogu i u vraćanju Bosanskog sandžaka bio ovim rudnicima izlijeva topovska đulad.
tvrđave Novi iz mletačkih ruku, kao i u je još jedan u nizu dobro To svjedoči o Ferhad-begovom vizionar-
pohodima na Istru 1572. godine. stvu i pomnom planiranju svakog vojnog
planiranih poteza velikog pohoda. Prije napada na gradove na sjeve-
FERHAD-BEG, BOSANSKI vezira Mehmed-paše rozapadu, Ferhad-beg je bio zapovjednik
SANDŽAK-BEG Sokolovića osmanske vojske u Budačkom boju 1575.
Sandžakbezi Bosanskog sandžaka, godine. Kao nagrada za veliku pobjedu, s
navodi Korić, bili su prvi među ostalim Porte su mu poslani sablja i sultanov ogr-
upraviteljima susjednih sandžaka jer su prema Mletačkoj republici te učestvovao tač, a prihodi su mu uvećani za 4.000 akči.
imali rukovodeću ulogu u svim osman- u njihovoj legalizaciji, došlo je vrijeme
skim osvajačkim akcijama prema susjed- da istu taktiku primijeni i prema Ha- STEZANJE OBRUČA OKO BIHAĆA I
nim habsburškim i mletačkim teritori- bsburškoj monarhiji. Stoga je naredni OSVAJANJE KRAJIŠKIH GRADOVA
jama u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Ferhad-begov cilj bio usmjeravanje svih Do značajnih osvajanja na području
“Ferhad-beg Sokolović je postao bosan- raspoloživih resursa i snaga na osvajanje sjeverozapadne Bosne dolazi upravo nakon
ski sandžak-beg još početkom 1573., a ne prostora između Une i Kupe i sjeverno od Ferhad-begovih osvajačkih pohoda, kada
1574. godine, kako je do sada u literaturi Save. (...) Ferhad-beg je nastojao pripojiti u posjed Osmanske države ulaze Bijela
navođeno. To potvrđuje i jedna naredba s navedene predjele Osmanskom carstvu, Stijena, Jezero, Cazin, Hojsićev grad, Mi-
Porte, iz marta 1573. godine, naslovljena a naročit trud ulagao je u osvajanje naj- nići, Bužim (1575/1576), zatim Podzvizd,
na bivšeg kliškog, aktuelnog bosanskog san- važnijeg strateškog cilja u tom području, Vranograč, obje Kladuše, Zrin, Ostrožac i
džak-bega, njegovu ekselenciju Ferhad-be- tvrđave Bihać”, navodi Korić. Mutnik (1577), pa Todorovo i Gvozdansko
ga”, piše Korić, ističući da je Ferhad-beg Za buduće vojne aktivnosti Ferhad-be- (1578), potom i Cetin, Klokoč i Perna 1584.
na ovom položaju naslijedio svog rođaka gu bila je potrebna izuzetno snažna arti- godine. Znameniti Bihać na Uni osvojen
Mehmed-bega Sokolovića. Prva Ferhad-be- ljerija, jer je tvrđava Bihać bila jedna od je tek 1592. godine. Nakon Budačkog boja,
gova aktivnost, kao sandžak-bega Bosan- najbolje utvrđenih i čuvanih pograničnih Ferhad-beg je zauzeo skoro sve gradove u
skog sandžaka, bila je provođenje odred- habsburških utvrda. Iz osmanskih doku- okolini Bihaća, iz čega se vidi da su nje-
bi mirovnog ugovora između Osmanskog menata vidi se da je Ferhad-beg u tom gove akcije bile brižljivo smišljene i dobro
carstva i Mletačke republike potpisanog u periodu pojačao eksploatiranja željezne provedene. Ferhad-begu Sokoloviću su ti
martu 1573. godine. rude iz lokalnih rudnika i izradu đuladi i gradovi bili potrebni kako bi osigurao si-
Postavljanje Ferhad-bega za san- topova većeg kalibra. Korić navodi da su gurniju prilaz Bihaću.
džak-bega Bosanskog sandžaka bio je rudnici Kamengrad i Stari majdan bili Nakon osvajanja krajiških gradova,
još jedan u nizu dobro planiranih poteza izuzetno važni za napad na Bihać. “Blizi- iznosi Korić, nadvojvoda Karlo sazvao je
velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. na rudnika i topolivnice graničnoj liniji 1577. godine u Beču veliko povjerenstvo iz
“Nakon što je Ferhad-beg kao Kliški san- bila je od praktične koristi. Prema Uzun- svih carskih zemalja. Povjerenstvo je dobilo
džak-beg, u skladu s osvajačkim planovima carsiliju, u rudniku Kamengrad godišnje zadatak da se ozbiljno pozabavi odbranom
Porte, proširio granice Osmanske države se proizvodilo oko 24.000 komada đuladi rubnih teritorija carstva. Ferhad-beg se u to
vrijeme spremao napasti Bihać te je vojne
aktivnosti nastavio čak i u zimu 1577/1578.
godine, što je bilo suprotno dotadašnjem
običaju. Taktika se pokazala uspješnom jer
su Bošnjaci pod Ferhad-begom osvojili tvr-
đavu Gvozdansko 13. januara 1578. godine.
Istu su tvrđavu u nekoliko navrata poku-
šavali zauzeti i drugi bosanski sandžak-be-
zi, ali u tome nisu uspijevali. Nakon što je
Ferhad-beg blokirao sve puteve iz kojih je
mogla doći pomoć u Gvozdensko, započeo
je intenzivno napadati.
“Kad su osmanske trupe 13. janu-
ara 1578. ušle u grad, u njemu su našli
samo mrtva tijela. Svi branitelji ležali su
na svojim položajima smrznuti i mrtvi,
a u gradu nije bilo ni hrane, ni vode, ni
streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio
je potresen i sam Ferhad-beg, kojeg je za-
divila hrabrost posade koja je radije izgi-
nula, nego se predala. Poštujući njihovo
junaštvo, zapovjedio je da se dovede kato-
lički svećenik kako bi ih se pokopalo po
kršćanskom obredu”, napisala je Korić,
ističući da je tek osvajanje Gvozdenskog
pokrenulo habsburške vlasti na konkret-
Spisak saradnika i suboraca bosanskog sandžak-bega Ferhad-bega Sokolovića iz 1574. godine nije akcije u Bosanskoj krajini. n

STAV 12/5/2016 79