Page 81 - STAV broj 325

obimna, što ne sadrži veliki broj predmeta.
Za razliku od, recimo, safavidskog ćilima,
koji je svjetski poznat, zbirka perzijskog
posuđa ostala je prilično nepoznata široj
javnosti; nije često izlagana kako bismo
se s njom bolje upoznali.

OD TEHERANA DO SARAJEVA
“Riječ je o zbirci koja bi se mogla na-
zvati predmetima islamske umjetnosti, ali
mi ih ovdje tretiramo kao predmete upo-
trebne vrijednosti. U odjeljenju za etno-
logiju više tretiramo upotrebni karakter
i vrijednost, proizvodnju i izradu, tako
da je ovo posuđe u našoj zbirci gradskog
pokućstva. Mi, praktično, nemamo neku
umjetničku zbirku da bismo ga stavili u
umjetnost.
Ti su predmeti u naše zbirke došli sa
samim osnivanjem Muzeja. Sve muzejske
predmete mora pratiti dokumentacija; mu-
zejski predmet, antikvitet nema nikakvu
vrijednost ako nema prateću dokumenta-
ciju. Ta rana austrougarska dokumenta-
cija, bez obzira na to što je postojala i što
je ona vrlo jasna i određena, nije obimna,
pa ne znamo sve pojedinosti: predmeti su
zavedeni, znamo kad su došli, ali ne zna-
mo mnogo detalja o njima. Ono za što smo
gotovo sigurni jeste da su ti predmeti došli
posredstvom diplomate Rakovskog, koji je
krajem 19. stoljeća, jer je bio austrougar-
ski diplomata u Teheranu, dobio zadatak
prikupiti određen broj predmeta, da ih
otkupi. Tako su određeni predmeti došli
u naš Muzej. Tako smo dobili i fragmente
safavidskog ćilima, jednog od najvredni-
jih primjeraka te vrste ćilima na svijetu,
ali i druge primjerke perzijske umjetno-
sti”, kaže nam Lebiba Džeko, etnologinja
za gradske i seoske zanate u Zemaljskom
muzeju Bosne i Hercegovine.
S obzirom na to da je Džeko kustosi-
ca za tradicionalne zanate, kaže da ona te
predmete poredi s našim tradicionalnim
ručno rađenim posuđem, jer da bismo znali
zbog čega je nešto bolje i lošije, moramo
imati nešto s čime ćemo ga porediti.
“Ovi su predmeti tehnikom izrade i
ukrašavanja specifični u odnosu na obič-
no suđe koje se izrađivalo ovdje kod nas,
s tim da su oni nevjerovatno lijepi. Ja više
volim naše suđe bez obzira na to što je
jednostavnije i manje lijepo, jer mi je ono
bliskije. Riječ je i o drugačijim materija-
lima, najčešće je izrađivano od legura ba-
kra i kalaja i uglavnom su predmeti teški
i masivni za razliku od, recimo, običnog
bakrenog suđa. Perzijsko posuđe zaista
je masivno, što mu daje dugotrajnost i
mogućnost upotrebe za vječnost. Druga
specifičnost jesu forma i oblik. I po tome
se razlikuje od predmeta koje mi ovdje vi-
đamo i koji su se razvijali kroz proizvod-
nju umjetničkih zanata. Imamo, recimo,

STAV 28/5/2021 81