Page 76 - STAV broj 325

KULTURA

Iz uredničke bilježnice

Svijet je obojen toplim, mekanim pastelom
SAMOSVOJAN I

TALENTIRAN PRIPOVJEDAČ

S IZUZETNOM VIZIJOM

SOPSTVENOG ETNIKUMA

Piše: Almir ZALIHIĆ Zijad Konjić, Zemlja rajske djece, “Off-Set”, Tuzla, 2020.

njiževno djelo Zijada Konjića historije kao traumatične zbilje. Nije razliku od iskustva profanog, nije nešto
pruža jednako dobre razloge teško vidjeti zašto se ova dva tumačenja što je čovjeku unaprijed zadato, već ga
za barem dva međusobno ne- uzajamno isključuju: naime, u prvom on stječe time što svojevoljno odbacuje
K saglasna tumačenja. S jedne tumačenju prije ili kasnije mora da za- ili prihvata Božiju riječ i tako sam sebe
strane, tumač bi s pravom u prvi plan ključi da nam pripovjedna djela Zijada lišava punine postojanja, ili u sebi i
mogao istaći one formalne i tematske Konjića posreduju iskustvo modernog oko sebe eliminira prazninu takve vr-
odlike zbog kojih je Konjićevu prozu čovjeka o vlastitoj ontološkoj neuteme- ste bivstvovanja.
lahko smjestiti unutar okvira stilske ljenosti, što se često naziva i iskustvom Povod za ovo, na izvjestan način, du-
grupe realistične bosanskohercegovač- praznine; dok drugo ističe onaj aspekt alističko promišljanje Konjićevog stva-
ke pripovjedne književnosti koju nazi- Konjićeve proze prema kojem je pogrešno ralaštva jeste roman Zemlja rajske djece,
vamo modernističkom. S druge strane, i neutemeljeno upravo viđenje čovjeka koji je objavljen nakon romana Miris
dovoljno dobrih razloga za svoju odluku kao bića osuđenog na besmisao i neau- đula i Ako osvane sutra. Konjićev roman
mogao bi ponuditi i onaj čitalac koji bi u tentičnost postojanja. Drugim riječima, Ako osvane sutra čitaoce je privukao /tri
razumijevanju i tumačenju knjiga ovog prema shvatanju svijeta koje se da izvesti izdanja/ realnom slikom rata, istinom o
pisca pošao od elemenata nove osjećaj- iz drugog od skicirana dva tumačenja, četničkim zločinima i stradanju ljudi u
nosti kojima je prožeta njegova proza, čovjek je i dalje u stanju osmisliti vla- srpskim logorima, ali i opisima atmos-
odnosno od jasno iskazanog iskustva stito postojanje, te iskustvo praznine, za fere, opisima prirode, razmišljanjima o
smislu i besmislu života svih onih pro-
gnanih, zarobljenih, mučenih.
Romani Miris đula i Zemlja rajske djece
bave se ponešto drukčijom tematikom,
iako su smješteni u isti geografski i vre-
menski prostor. Konjić u njima pripovi-
jeda o “sretnim vremenima” osamdese-
tih godina prošlog stoljeća, zabludama i
tragedijama svojih protagonista kojima
su ljubavni jadi najbolnija životna pro-
blematika. U romanu Zemlja rajske djece
Zijad Konjić ispisuje priču o generaci-
ji koja živi idiličnim životom kasabe u
kome vladaju pomalo starinska pravila
življenja i ponašanja. Vanjske manife-
stacije svakodnevice Konjićevih likova
životne su u onoj mjeri u kojoj to svaka
mladost, poletnost i zaljubljenost jeste.
Čovjek bez zavičaja, čovjek bez
domovine jeste čovjek bez psihologi-
je. Osim one etičke, u Konjićevoj zem-
lji rajske djece nema književno-estetske
monohromnosti. Svijet je obojen toplim,

76 28/5/2021 STAV