Page 73 - STAV broj 325
P. 73
dijelimo: katolici su Hrvati, pravoslavni su je uz sebe uspio sakupiti značaj broj musli- u koju ni Kállay nije izgleda nikad iskreno
Srbi, a Muhamedanci su Bošnjaci”. Pitanje manske inteligencije, počeo je da slabi već vjerovao. Prof. dr. Imamović upozorava da
naziva jezika izazvalo je najžučnije raspra- od 1895, mada će on sve do 1906. ostati je- se bošnjaštvo može posmatrati i kao moguć-
ve. Prema Imamovićevom istraživanju, i sr- dini bošnjački politički list. nost da se prevaziđe konfesionalna sadržina
pska i hrvatska štampa žestoko je reagirala Pod pritiskom srpskog i hrvatskog po- nacije u Bosni i Hercegovini, ali da mu ni
na upotrebu naziva bosanski jezik. Bošnjak litičkog pokreta, Zemaljska vlada je konač- jedan od nosilaca bošnjaštva u suštini nije
je tvrdio da su Srbi i Hrvati za osnovu svog no 4. 10. 1907. jednom internom naredbom davao ovo značenje. I kod lista Bošnjak u
književnog jezika uzeli bosanski jezik, ali su obavijestila sve organe vlasti da se zemalj- početku to šire značenje bošnjaštva više je
ga jedni nazvali srpskim, a drugi hrvatskim. ski jezik ima svuda službeno nazivati “sr- privid i odraz zvanične austrijske politike,
No, upotrebu naziva bosanski jezik podržao psko–hrvatski”. Time je zvanično ukinut nego vlastito uvjerenje. Za Bošnjak, i pored
je i svjetski čuveni filolog i profesor Bečkog naziv bosanski jezik. Ukidanjem naziva njegove uske društvene pozicije, bošnja-
univerziteta Vatroslav Jagić u Carevinskom bosanski jezik Austro–Ugarska je učinila štvo je, prije svega, mogućnost nacionalne
vijeću (austrijskom parlamentu) 1896. godi- samo posljednji korak u napuštanju poli- samoidentifikacije muslimana i isključivo
ne. Bošnjak je 16. 7. 1896. u cijelosti prenio tike interkonfesionalnog bošnjaštva, koja sredstvo odbrane njihove posebnosti. To-
i podržao ovo Jagićevo izlaganje. Jagić je je već mnogo ranije pretrpjela neuspjeh i kom svih dvadeset godina svog izlaženja i
istakao da bi u slučaju upotrebe naziva srp- djelovanja Bošnjak smatra Bošnjake nacio-
ski ili hrvatski, ili srpsko–hrvatski, došlo do nalnom posebnošću, iako se često kolebao
spora između Srba i Hrvata čija će oznaka Riza-beg Kapetanović između bošnjačkog i muslimanskog imena.
doći na prvo mjesto. (2.7.1891, broj 1) Bez obzira na stvarne ciljeve Kállaya, kao
vrhovnog eksponenta austrougarske uprave,
BOŠNJAŠTVO BOŠNJACIMA POZDRAV bošnjaštvo je u prvih 20 godina okupacije
List Bošnjak nastojao je da pod bošnja- u suštini odigralo ovu historijsku ulogu u
štvom okupi sve etničko-vjerske grupe u “BOŠNJAKU” Bosni i Hercegovini.
Bosni, ali na to nije bilo odziva od srpske No prof. dr. Munib Maglajlić u jed-
i hrvatske strane. Objavljen je samo jedan O, Bošnjače, zdravo, zdravo! nom je svom eseju otkrio zamku u koju su
anonimni članak nekog pravoslavca iz Bo- Iza dugog sna se preno, Bošnjaci upali. Naime, ponuđeno bošnjaš-
sanske krajine koji je podržao pisanje lista U stotinu dobrih časa tvo/bosanstvo, kao spasonosno rješenje za
Bošnjak. Kod katolika je bošnjaštvo zabilje- Na hajirli put se kreno. ublažavanje narastajućih nacionalističkih
ženo još i 1906. godine, kada je u Kupresu U bijeli svijet igješ, pritisaka, nije, dakle, bilo prihvaćeno od
osnovana Bosanska čitaonica, a neki Bošn- Da pozdraviš braću milu, onih kojima je bilo nuđeno (Srba i Hrvata)
jak-katolik zalagao se za „“bratsku slogu” Da pozdraviš ispred sviju i bilo je ustvari grubo odbačeno. Paradok-
pod zajedničkim i za sve opravdanim bo- Našeg slavnog roda vilu. salan, ali logičan učinak ove prakse ogleda
sanskim imenom, o čemu je Bošnjak pisao Pozdravi ju, nek’ prihvati se u pojavi da su se od bošnjačkog “imena
3. i 17. 5. 1906. godine. Svoje gusle javorove, i pridjeva” udaljili i oni kojima je to histo-
No vodstvo lista uskoro je shvatilo da Glasovito nek zapjeva, rijski i praktično pripadalo – Bošnjaci, koji
je pod bošnjaštvom nemoguće ujediniti sve Neka braću nam pozove. su pod vjersko kao etničko ime – Musliman
etničke grupe u Bosni i Hercegovini pa se Da se jednoč već probude, – utekli ne samo zato što im je njihovo na-
nakon nekoliko mjeseci pokušaja uredni- Da se iz sna teškog prenu, rodno ime bilo za neko vrijeme otuđeno i
kovanja općebosanskim listom povratilo na Da na noge lahke skoče, korišteno u političke svrhe nego dodatno i
program iznijet u prvom broju, kada se list Na poso se neka krenu. zato što su uvidjeli da se svojatanju i asimi-
čitaocima predstavio isključivo kao musli- Nek nam rod se mili diže, laciji od strane bosanskih Srba, kao pravo-
mansko glasilo. List je doduše insistirao na Od ničega nek ne preda, slavaca, te bosanskih Hrvata, kao katolika,
bošnjačkoj nacionalnoj identifikaciji musli- Slobodnijem jednoč okom mogu uspješno oduprijeti istrajavanjem na
mana, ali to niukoliko nije utjecalo na njegov Po svijetu nek pogleda. vjerskom razlikovanju, tj. ističući da su pri-
ekskluzivno muslimanski karakter, pisao je O Bošnjače, hrabri sinče, padnici islamske vjere – muslimani.
prof. dr. Imamović. Pradjedova ti se sjeti, Dr. Maglajlić je pisao da su u decenijama
Isticanjem bošnjaštva nasuprot srpskoj Preko brda i dolina koje su uslijedile Srbi i Hrvati u Bosni pove-
i hrvatskoj nacionalnoj ideji u Bosni i Her- Brže svojoj braći leti. zivali bošnjaštvo – bez krivice Bošnjaka za
cegovini, ovaj list bio je specifičan izraz os- Nemarnosti nek se kane to – s unitarističkim nastojanjima, čijim su
jećanja narodne posebnosti Bošnjaka. Ima- A za pero nek’ se late, se žrtvama unaprijed osjećali. Sve izneseno
mović tvrdi da bi bilo pogrešno misliti da Neka mila domovina utjecalo je s vremenom na stjecanje omraže-
su Kállayeva politika i djelatnost Bošnjaka Ko rumena ruža cvate. nosti uz bošnjaštvo, što je u nacionalističkoj
politički bili beznačajni. Sve do sredine de- Vrijeme je, da progleda historiografiji za vrijeme Kraljevine Srba,
vedesetih godina, tačnije do početka srpske i U tmini je dosta bila, Hrvata i Slovenaca i kasnije Kraljevine Ju-
bošnjačke borbe za vjersku autonomiju (1896, Vrijeme je, da raširi goslavije svjesno podržavano, jer se na taj
odnosno 1899), predstavljalo je bošnjaštvo Stare slave svoja krila. način pospješivao u Bošnjaka proces zabo-
izvjesnu potencijalnu mogućnost suprot- Kud god išo i brodio rava narodnog imena. Tako se dogodilo da
stavljanja pojedinim nacionalnim pokreti- Svud, sokole, sretno prošo, Bošnjaci, u vrijeme nacionalnih i naciona-
ma. To se vidi i po tome što je Bošnjak često Ko što su ti i djedovi, lističkih previranja krajem šezdesetih go-
i oštro kritiziran, a poznato je da u politici — Brzo staroj slavi došo! dina 20. stoljeća, nisu posegnuli za svojim
neko najviše napada onu koncepciju koja je Na polazku sada s’ Bogom! historijskim imenom, kada im je uz državnu
najraširenija i po njegove vlastite interese Sretno pošo, brate mili, zaštitu omogućeno da se na popisu stanov-
najopasnija. Posljednje svoje velike polemi- Pod nogama dušmani ti ništva izjasne kao zaseban narod, nego su
ke Bošnjak je vodio krajem zadnje decenije Kao konjma čavli bili. se zadovoljili s odranije stečenim vjerskim
19. stoljeća. Utjecaj i značaj Bošnjaka, koji kao etničkim imenom (Musliman). n
STAV 28/5/2021 73