Page 70 - STAV broj 325

KULTURA

130 godina od pokretanja lista “Bošnjak”

BORBA ZA BOŠNJAŠTVO

BILA JE NA ŽIVOT I SMRT

I TRAJE OD 1891. GODINE

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina 19. stoljeća javljaju se prvi organizirani začeci
evropeizacije i kulturnog preporoda u Bošnjaka. Začetnik ovog kulturnog pokreta bio je Mehmed-beg
Kapetanović Ljubušak, koji je radi toga prije 130 godina (1891) pokrenuo list Bošnjak. List Bošnjak
neko je vrijeme nastojao da pod bošnjaštvom okupi sve etničko-vjerske grupe u Bosni, ali na to nije

bilo odziva od srpske i hrvatske strane. Objavljen je samo jedan anonimni članak nekog pravoslavca
iz Bosanske krajine koji je podržao pisanje ovog lista koji je već svojim prvim brojem izazvao žestoke
reakcije srpske i hrvatske inteligencije. Stoga se nakon nekoliko mjeseci povratio na program iznijet
u prvom broju, kada je insistirao na bošnjačkoj nacionalnoj identifikaciji muslimana.

Piše: Damir HADŽIĆ

kupacija 1878. nije za Bošnjake
predstavljala samo prostu sm-
jenu vlasti nego jedan izuzetno
Osložen povijesni izazov. Došlo je
do političkog i državnopravnog razdvajanja
Bošnjaka u BiH od onih koji su ostali pod
osmanskom vlašću (Sandžak, Plav, Gusin-
je, Mitrovica itd.). To je dovelo do njihovog
različitog ekonomskog, društvenog i poli-
tičkog razvitka tokom narednih decenija.
Za Bošnjake u BiH okupacija je značila ci-
vilizacijski preokret od islamske kulture ka
evropskom načinu života, što nije bilo nima-
lo jednostavno. Prilagođavanje novoj civi-
lizaciji i usvajanje njenih kulturnih kodova
tekli su bolno i sporo. Prvu deceniju-dvije Mehmed-beg
Kapetanović
nakon okupacije među Bošnjacima gotovo Ljubušak
da nema nekih vidljivih društveno-politič-
kih kretanja. Neke političke akcije pokreće su uspostavljeni državni šerijatski sudovi, Uslijed velikog iseljavanja, udio Bošnjaka u
austrougarska uprava, koja nastoji od vo- nadležni za bračne, nasljednopravne i va- stanovništvu Bosne stalno se smanjivao. Pre-
dećih Bošnjaka iznuditi izjave lojalnosti i kufske poslove Bošnjaka. ma prvom austrougarskom popisu iz 1879,
vjerski i kulturno ih odvojiti od Carigrada. U samom bošnjačkom narodu tog doba živjelo je u BiH 448.613 Bošnjaka, tj. 38,73
U tom sklopu diplomatskim i unutarpoli- ekonomsko-socijalna kretanja uglavnom se posto njenog stanovništva. Taj je postotak do
tičkim akcijama i naporima nove uprave očituju u pokretu iseljavanja u Tursku. Os- 1910. spao na 32,25 posto, odnosno tada je u
uspostavljena je 1882. islamska vjerska hije- novni je uzrok iseljavanja nagli prelazak s BiH živjelo 612.137 Bošnjaka. Od tog ukup-
rarhija s reisul-ulemom i ulema-medžlisom naturalne na novčanu privredu, što je mnoge nog broja Bošnjaka, 76,93 posto ili 470.912
na čelu. Izvršena je upravna i finansijska re- kategorije bošnjačkog stanovništva dovelo u živjelo je na selu, a ostali su činili bošnjačko
forma vakufa, čija je uprava povjerena Ze- težak ekonomski položaj. Računa se da se to- gradsko stanovništvo. Svoje nezadovoljstvo
maljskoj vakufskoj komisiji, pod kontrolom kom 40 godina austrougarske uprave iselilo austrougarskom upravom Bošnjaci su izraža-
posebnog vladinog komesara. Istovremeno iz Bosne oko 150.000 do 200.000 Bošnjaka. vali i na druge načine (npr. učešćem zajedno

70 28/5/2021 STAV