Page 71 - STAV broj 325

Uvodnik prvog broja (2. 7. 1891)

“BOŠNJAK” VAS ČEKA VAZDA RAŠIRENIH
RUKU, DA VAS PRIMI U BRATSKI ZAGRLJAJ

Cijeli svijet znade, da mi Muslimani sačinjavamo glavni din naroda Bosne i Hercegovine.
Evropejski narodi, koji danas svojim znanjem i visokim stepenom civilizacije, na kojem se na-
laze, kroje svim ostalim narodima sudbinu sadašnjosti i budućnosti, imadn raznih predrasuda
o nama. Neki nas drže za divljake, neki za surov elemenat, koji se civilizirati ne može, a neki
dapače vele, da moramo seliti u azijske pustare i da nam valja ostaviti našu otadžbinu i naše
zemljište, koje je puno zlata i dragog kamenja. — kome? ni sami ne znamo, niti nam znadu
dati odgovor na to oni zanešenjaci, koji takovo mnijenje zastupaju. (...)
Do prije kratkog vakta mi ne imasmo ni kada, ni prilike, da kalemom u ruci pokažemo tim ljudi-
ma iz civilizovanih naroda, što smo mi, kakvim nas je plemenitim svojstvima dragi Allah obdario
i kakvim smo vjerskim odredbama najsvetijeg šerijata hak Nebija odgojeni, pak da im začepimo
pakosna usta i slomimo pristrana pera, iznoseći pred cijeli svijet nepobitne faktove, proti kojima
nijesu u stanju stati, pa da su im pera čvršća od čuskije, a oštrija od dimiskije.
Najnovije pako doba, u kojem je nama pripalo, da se sami branimo i civilizovanom svijetu
predstavimo, haman propustismo u drijemanju. Ne ćemo reći, da je ovo drijemanje san ga-
fleta. ali moramo svakako priznati, da je to vrijeme na žalost prošlo, a da se nije upotrijebi-
lo na našu korist, na odbranu našu protiv ovakijeh navala i kleveta. Mi ostadosmo do sada
hladni prema svim podvalama i iftirama, ostadosmo nepomični, držasmo se u svemu i sva-
čemu starih navika, mrzismo bez razlike svaku novost, kojoj se navukli bili nijesmo; negdje
ne umjedosmo, a negdje ne htjedosmo prigrliti hajirli i fajideli reforama, koje bi nas i umno i
stvarno na viši stepen podići mogle.
Mi biva stojimo i dan danas posve na starom i mislimo po starom, a to kao da je došlo od
toga, što smo strašljivi i neodlučni i što ne znamo pravo prosuditi, što je fajideli, a što li za-
rarli, pa se povodimo za krivo shvaćenim smislom naše poslovice: “Pleti kotac kao otac”.
Mi ne ćemo da znamo, da nam djedovi ostaviše ovaj nasihat da ih slijedimo u čistoći vjere,
ljubavi prema otadžbini i svom rodu, u kratko u svemu, što je krijeposno, pametno i istinito.
Ta oni nam ostaviše za nove izume i za one stvari, koje oni shvatiti i znati nijesu mogli, drugi
sa Srbima u hercegovačkom ustanku 1882. amanet po kojem se u takim prilikama vladati moramo. Ovaj amanet, koji je za nas sada zlata
protiv uvođenja vojne obaveze). vrijedan, znamo svaki, a to je: “Treba zasut pa samljet”, ili “Valja poskočit pa dokučit”. Mislimo,
Krajem osamdesetih i početkom devede- da smo ovim dokazali, da nam se treba prenuti iz drijemanja, te početi ozbiljnije i ustrajnije ra-
setih godina 19. stoljeća javljaju se prvi or- diti za unapregjenje svoje, jer ako se sami za to ne pobrinemo, a ko će drugi?
ganizirani začeci evropeizacije i kulturnog Bog zna, nama leži na srcu dobro otadžbine i mile braće povrh svega ostaloga, pa nas vazda pe-
preporoda u Bošnjaka. Začetnik ovog kultur- cijaše na duši, da se za to iz naše sredine rijetko ko valjano zauzimlje. Znajuć dobro, da je i naša
nog pokreta bio je Mehmed-beg Kapetanović dužnost, kao i svakog drugog, pomoći svome bližnjemu onoliko, koliko od ruke ide. odlučismo
Ljubušak, koji je radi toga prije 130 godina pokrenuti list, akoprem ne osjećamo potpune sposobnosti i dovoljne spreme za tako poduzeće.
(1891) pokrenuo list Bošnjak. Bošnjački kul- Mi i ne pokrećemo “Bošnjaka”, da sami sobom svim dužnostima udovoljimo; mi tek odluči-
turni preporod polazio je od potrebe da se u smo, da stvorimo zemljište, na kojem bi mogao svaki pojedini Bošnjak raditi i istaći ono, što
narodu razbudi i učvrsti svijest o njegovom je na korist i obranu našu. Pravo su kazali naši stari: “Jedan čovjek jedno zna, a svi ljudi sve
slavenskom porijeklu i potrebi približavanja znaju”, a svako je dužan kao i mi, da kaže svoje misli i da upotrijebi svoje znanje, ako ono
Zapadu, ali uz istovremeno očuvanje islam- služi za blagostanje i unapregjenje njegove braće. Svaki je dužan naći se u nevolji svome
ske kulture kao jedne od bitnih komponen- bratu i kazati mu pravi put, po kojem će doći svojem makšadu — cilju. Kada dakle nas više
ti bošnjačkog narodnog bića. Na toj osnovi složno i bratski poradimo na tom polju, to će se moći i više stvarati, jer se veli: “Što više jaja,
se postepeno oblikuje moderna musliman- gušća je čorba”. Mi odlučno stupamo pred svijet, puni nade i uvjerenja, da ćemo u poduze-
ska inteligencija, čiji predstavnici pokreću ću uspjeti, ako nas mila braća dobru ukrote i svojski prigrle. Eto u takom uvjerenju šaljemo
i dalje vode kulturne poduhvate u narodu. „Bošnjaka” u prostrani svijet, a dodajemo odmah program, po kojem će naš list razvijati svoj
Ta struja bošnjačke politike u BiH odnosila rad. Da utvrgjuje u narodu vjeru i pouzdanje u jedinog Boga i i njeguje poštenje i milovanje
se uglavnom lojalno prema austrougarskoj megju braćom, kao što nam i hak pejgamber zapovijeda sa premudrom zapovijedi: Resul hik
vlasti kao nosiocu nove evropske civiliza- meti me hafe ti llabi, što znači: “Glava mudrosti je strah od Boga”. (...)
Sad za kalem ili za pero, mila braćo Bošnjaci! Vrijeme je, da se prenemo iza sna i da se sta-
cije koju Bošnjaci i sami trebaju prihvatiti. vimo na branik naših prava i interesa. Slomimo krila klevetnicima i onim prividnim prijateljima,
Bošnjački kulturni preporod stvoren
je na osnovi narodnog jezika i stvaralaštva, koji hoće da nas na tanak led navedu. Pokažimo im, da smo ljudi štovanja vrijedni, kao što su
i naši djedovi bili. Stari Bošnjak nije se nikad povodio za drugim, vazda je svijestan bio sebe
narodnih zavičajnih vrijednosti, napuštan- i drugim prednjačio i predvodio ih, pa treba da i mi ostanemo vjerni potomci naših Sokolovi-
jem orijentalnih jezika i arebičkog pisma ća, Opukovića i Herceg Ahmed paše. Oni su u svojem vaktu branili svoj dom nadžakom i bi-
kao književnog izraza, a bošnjačka književ- strim razumom, a nama je donijelo vrijeme, da sebe branimo i svoj obraz osvjetlamo pismom i
nost nastavila je prirodan put emancipacije naukom. Dakle na postao, mila braćo dične Bosne i kršne Hercegovine. “Bošnjak” vas čeka
duha. Dakle, prvi izrazit predstavnik ovog vazda raširenih ruku, da vas primi u bratski zagrljaj. Krećimo naprijed u svim granama kulture,
stilsko-idejnog prijelaza bio je Mehmed- puni pouzdanja i uvjerenja, da nas čeka sjajna budućnost, koju nam zajamčuje naš prirogjeni
beg Kapetanović Ljubušak, koji predstavlja karakter i položaj, i naša starina. Prvi i drugi broj našega lista šaljemo i onoj odličnijoj i nami
spoj prosvjetiteljstva i romantizma, a svoj- poznatoj gospodi, kako u Sarajevu, tako i u vilajetu, koja se još na list predbrojila nijesu, na-
im zbornicima Narodno blago (1887) i Istoč- dajući se, da će svaki “Bošnjaka” rado primiti, kao što smo to i u oglasu najavili.
no blago (I-II, 1896–1897), uz produženje

STAV 28/5/2021 71