Page 74 - STAV broj 325
P. 74
KULTURA
Sanadin Voloder, “Priče iz Hercegovine”, Asocijacija za
kulturu, obrazovanje i sport – AKOS
ZAPISI O
KAMENU
Knjiga je podijeljena na poglavlja: Rekli su
o Hercegovini, Muhabeti sa kamena i Naše
naslijeđe. Prvo poglavlje sadrži historijske
osvrte o Bošnjacima Hercegovine koji su svojim
intelektualnim doprinosom pomogli u pozicioniranju
ovog područja kao bastiona bošnjačke kulture.
Drugo poglavlje donosi 13 intervjua s historičarima,
književnicima, političarima, humanitarcima i vjerskim
predstavnicima. U posljednjem poglavlju knjige Voloder
piše o bošnjačkom naslijeđu Hercegovine, tematizirajući
zločine počinjene nad Bošnjacima.
Piše: Admir LISICA bošnjačke kulture. Među njima se svakako bliže i dalje povijesti ovog područja koji su
ističu pomalo od naše javnosti zaboravlje- činjeni nad Bošnjacima. Autor tako stav-
ni Hivzija Hasandedić, istaknuti putopisac
lja u fokus i neke skoro pa zaboravljene
U Zuko Džumhur i jedan od značajnijih po- događaje, kao što su pokolji izvršeni nad
izdanju Asocijacije za kultu-
litičara socijalističke Jugoslavije Džemal
Bošnjacima od strane četničkih formaci-
ru, obrazovanje i sport – AKOS
Bijedić. Autor se u prvom poglavlju bavi
ja u Nevesinju i okolini. Ove priče, koje
nedavno je objavljena autorska
knjiga dugogodišnjeg novinara
u bosanskohercegovačkim i regionalnim
nosti, kao što je ubistvo 114 bošnjačkih i
Sanadina Volodera pod nazivom Priče iz i temama koje su potisnute iz naše jav- je Voloder uporno prikupljao, svjedoče da
Hercegovine. Riječ je o novinarskim tek- hrvatskih civila od strane Karadžićevih i medijima ima sadržaja koji zaslužuju da
stovima koji tematiziraju društvene, po- Šešeljevih Srba, počinjeno sredinom juna pronađu mjesto i među koricama knjige.
litičke i socijalne probleme Hercegovine 1992. godine na području Mostara. Priče iz Hercegovine stižu nam od Mo-
i Hercegovaca, a koji su u prethodnih ne- Drugo poglavlje, kao najznačajniji dio starca koji s pravom može istaći da najbolje
koliko godina kontinuirano objavljivani Voloderove knjige, donosi nam 13 intervjua poznaje one o kojima piše. Bilo da se govori
u bosanskohercegovačkim i regionalnim s historičarima, književnicima, političari- o Hercegovcima iz Gruda, Stoca, Mostara
medijima, među kojima najviše u jedinom ma, humanitarcima i vjerskim predstav- ili nekog drugog dijela južnog dijela Bosne
bosanskohercegovačkom sedmičnom ma- nicima. Pored Hercegovaca koji trenutno i Hercegovine, zajedničko im je da svojom
gazinu Stav. Knjiga je podijeljena na po- žive u ovom dijelu naše domovine, autor pričom inspiriraju one koji knjigu imaju
glavlja: Rekli su o Hercegovini, Muhabeti razgovara i s hercegovačkim aktivistima priliku čitati. Sanadin Voloder, Mostarac
sa kamena i Naše naslijeđe. Prvo poglavlje iz dijaspore koji svojim kontinuiranim sa sarajevskom adresom, nije pobornik re-
sadrži veliki broj novinarskih priča u ko- radom dokazuju da nisu zaboravili mje- gionalnih podjela niti je jedan od onih koji
jima sagovornici objašnjavaju određene sto svog porijekla. Ovoj konstataciji ide su isključivo zaneseni svojim krajem, što
aktuelne teme koje su važne za neki od u prilog priča o humanitarcima iz Chica- neki mogu pomisliti zbog naslova njego-
brojnih hercegovačkih gradova obuhva- ga kojima velika daljina i odsustvo izvan ve knjige. Kao dijete okupiranog Mostara
ćenih autorovim istraživanjem. Poglavlje rodnog kraja nisu prepreka da na razne koje je moralo napustiti mjesto stanovanja
sadrži značajan broj historijskih osvrta o načine pomažu svoj zavičaj. zbog agresorskih napada, svjestan je da
Bošnjacima Hercegovine koji su svojim U posljednjem poglavlju knjige Sa- svaki dio Bosne i Hercegovine podjednako
intelektualnim doprinosom pomogli u po- nadin Voloder piše o bošnjačkom naslije- zaslužuje pažnju svakog njenog stanovni-
zicioniranju ovog područja kao bastiona đu Hercegovine, tematizirajući zločine iz ka koji joj misli dobro. Voloderova knjiga
74 28/5/2021 STAV