Page 72 - STAV broj 325

KULTURA

književnih težnji iz osmanskog razdoblja,
postavlja folklorne i iskustvene zasnove za
noviju bošnjačku književnost.
PRVI BROJ “BOŠNJAKA” IZAZVAO JE
ŽESTOKE POLEMIKE
Prof. dr. Mustafa Imamović pisao je da
su se u to vrijeme Bošnjaci teško mirili s
idejom ravnopravnosti s ostalim stanovni-
cima Bosne. Srpska nacionalna ideja, naime,
širena propagandom iz Srbije i Monarhije,
bila je već prihvaćena kod ogromne veći-
ne pravoslavnog građanstva i seljaštva. Bez
ikakvih potresa, i franjevci su u korist hr-
vatske nacionalne ideje napustili bošnjač-
ku ideologiju, utoliko lakše što ova uopće
nije imala korijena kod katoličkog seljaštva.
Pravoslavno i katoličko stanovništvo u Bos-
ni bilo je u većini doseljeno tokom XVIII i
XIX stoljeća, pa njihova svijest, tradicija i
ideologija nisu imale nikakve veze s bosan-
skom srednjovjekovnom državom. Zato su
i nastojanja Austro-Ugarske da oživi inter-
konfesionalno bošnjaštvo kao nacionalnu
ideologiju historijski bila unaprijed osuđe-
na na neuspjeh. Isto kao što je osuđen na je molio Zemaljsku vladu da mu dopusti Prvi broj Bošnjaka izišao je 2. VII 1891.
potpuni neuspjeh i aktuelni pokušaj dijela izdavanje novina Kapetanović je naveo da se godine. Vlasnici i izdavači bili su Mehmed-
zabludjele bošnjačke elite da u 21. stoljeću “srpska i hrvatska štampa sa svom žestinom beg Kapetanović Ljubušak, a potom Ju-
uvjerava Hrvate i Srbe u postojanje bosan- i u duhu svojih nacionalnih tendencija bori suf-beg Filipović i njegov sin Ešref Filipović.
ske nacije koja bi trebala biti neki nadsis- da direktno pridobije bošnjački elemenat”, Program lista, objavljen u ovom broju, bio
tem etničkom izjašnjavanju Srba i Hrvata. dok će njegov list “braniti čisto otadžbinsko, je dosta uopšten i više je naglašavao musli-
Svoja zapažanja o tim zabludama, koje su na tj. bosansko osjećanje”. Navodeći ovaj zah- mansku misao nego bošnjaštvo, primjećuje
koncu morale biti napuštene, meritorno je tjev, Zemaljska vlada je 6. IV 1891. prepo- prof. dr. Imamović. Stav o nacionalnom pi-
opisao prof. dr. Imamović, a koja očito nisu ručila Zajedničkom ministarstvu da odobri tanju Bosne i Hercegovine iznio je list kroz
pažljivo čitali neki bošnjački intelektualci Kapetanoviću izdavanje lista, utoliko prije čuvenu pjesmu Bošnjaku, koju je napisao S.
pa na štetu bošnjačkog naroda ponavljaju što njegova ličnost “pruža sve garantije za B. (Safvet-beg Bašagić), tada đak gimnazije:
greške koje su nadiđene i apsolvirane prije korektno i lojalno držanje novina prema Znaš Bošnjače, nije davno bilo, / Sveg’ mi sv’jeta
više od 130 godina. našoj upravi i državnoj ideji”. Pored toga, nema petnaest ljeta / Kad u našoj Bosni ponositoj
Naime, u unutrašnjem životu zemlje Vlada preporučuje list i zato što “duhovni / I junačkoj zemlji Hercegovoj / Od Trebinja do
bošnjaštvo je jasno došlo do izražaja kada je razvitak, koji mladu muslimansku generaciju Brodskijeh vrata / Nije bilo Srba ni Hrvata. / A
sredinom 1891. godine Mehmed-beg Kape- mijenja pod sadašnjim uslovima, iziskuje s danas se kroza svoje hire / Oba stranca ko u svome
tanović Ljubušak pokrenuo list Bošnjak, čija jedne strane potrebu za novinskom lekti- šire. / […] / Oba su nas gosta saletila / Da nam
su pojava i pisanje izazvali žučne polemike u rom, a s druge strane i za organom u kojem otmu najsvetije blago / Naše ime ponosno i drago.
Bosni, Srbiji i Hrvatskoj. U zahtjevu kojim bi se muslimani mogli literarno ogledati”. Srpska i hrvatska štampa oštro je napa-
la Bašagićevu pjesmu i stav Bošnjaka. Tim
povodom Bošnjak je pisao da “do okupacije
Nastojanja Austro-Ugarske da oživi interkonfesionalno nije bilo ni traga ovdje tom novoskovanom
bošnjaštvo kao nacionalnu ideologiju historijski bila su srpstvu i hrvatstvu” te da se “to tek u novije
doba razmahalo i sve novine s obje strane
unaprijed osuđena na neuspjeh. Isto kao što je osuđen stalno o tome pišu, a glavna je tačka oko koje
se kreće ta cijela polemika mi muhamedov-
na potpuni neuspjeh i aktuelni pokušaj dijela zabludjele ci”. Na pojavu i pisanje Bošnjaka čuđenjem i
bošnjačke elite da u 21. stoljeću uvjerava Hrvate i Srbe ljutnjom reagirala je već 30. 7. 1891. Bosan-
ska vila. List se čudio da se stvara neki novi
u postojanje bosanske nacije koja bi trebala biti neki narod slavenski pod bošnjačkim imenom, a
nadsistem etničkom izjašnjavanju Srba i Hrvata. Svoja jezik se zove bosanskim, jer, prema njiho-
vom tumačenju, u Bosni je živio samo jedan
zapažanja o tim zabludama, koje su na koncu morale narod podijeljen u tri vjere – Srbi.
Na hrvatskoj strani zagrebački Obzor
biti napuštene, meritorno je opisao prof. dr. Imamović, a 24. 12. 1891. piše da se Bošnjaci imenuju
koja očito nisu pažljivo čitali neki bošnjački intelektualci po zemlji, kao što su Dalmatinci po zemlji
Dalmatinci. Tvrdili su da bošnjaštvo nije
pa na štetu bošnjačkog naroda ponavljaju greške koje su narodnost jer nje nema kao što nema dalma-
tinske. No Obzor ipak ima blaži stav od srp-
nadiđene i apsolvirane prije više od 130 godina. skog lista pa ustvrđuje da se “mi se po vjeri

72 28/5/2021 STAV