Page 62 - STAV broj 238

DRUŠTVO

Oživljavanje naslijeđa

KUR’AN

NA BOSANČICI

“Mi nismo pristali ni na istočnu ni na zapadnu
duhovnost. O tome najbolje svjedoče stećci

kao unikatni nadgrobni spomenici u svjetskim
razmjerama. U isto vrijeme mi smo sačuvali
kontinuitet kulturnih formi, o čemu, pak, svjedoče

nišani proizišli iz stećaka. Na osnovu svega što
sam čitao, smatram da danas ne bismo uopće
govorili o prihvatanju islama u Bosni da nije bilo
Crkve bosanske. Stoga našim precima moramo
odati dužnu zahvalnost i poštovanje, kako zbog

političke, tako i zbog duhovne dimenzije našeg
identiteta”, poručuje Muhamed Hajdarević.
Kao mogući oblik iskazivanja te zahvalnosti

Hajdarević vidi afirmaciju bosančice. Kaže
da je transliteraciju prijevoda Kur’ana na
bosančicu radio iz ličnog zadovoljstva, bez
ikakvih komercijalnih primisli

Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

osančica je zaboravljeno auten- za privatnu upotrebu u nekim sredinama predajom s oca na sina, s koljena
tično bosansko pismo koje je bilo čuvala se u porodičnom krugu i tokom na koljeno, pojedina slova ne od-
u upotrebi od 11. do početka 19. cijelog 19. stoljeća, a u rijetkim porodi- govaraju nekom uzornom tipu i
Bstoljeća. Bosančica je upotreblja- cama čak i do polovine prošlog stoljeća. modelu. Kao što se uslijed preda-
vana najprije kao ustavni, a potom kao S obzirom na to da je ovo pismo, kao i je vanjski oblik narodne pjesme
kurzivni oblik ćirilice. Kao domaće pismo narodna pjesma, narodna priča, prelazilo mijenjao, zapaža najzaslužniji

62 26/9/2019 STAV